Rasprava oko desetogodišnjeg moratorija na državnu regulaciju umjetne inteligencije, predloženog u tzv. "Big Beautiful Bill" predsjednika Donalda Trumpa, izazvala je novu političku bitku zbog širenja centara za podatke diljem Sjedinjenih Američkih Država.
Zastupnik Thomas Massie iz Kentuckyja istaknuo je na društvenoj mreži X zabrinutost da bi moratorij mogao olakšati tvrtkama izgradnju velikih centra za umjetnu inteligenciju u blizini stambenih četvrti, čime bi lokalnoj zajednici bila oduzeta mogućnost odlučivanja o lokacijama takvih objekata. Kao primjer naveo je slučaj iz svog okruga, gdje su građani uspjeli premjestiti planirani centar za podatke zahvaljujući pritisku lokalnih vlasti: „Ovo nije teorija zavjere; to je nedavno bio problem u mojoj izbornoj jedinici”, naveo je Massie.
Sličan stav izrazila je i Nacionalna konferencija državnih zakonodavaca (NCSL), koja je Senatu uputila pismo tražeći odbacivanje ovog dijela zakona. U pismu se naglašava da državna regulativa omogućuje zajednicama da štite potrošače od rasta cijena režija, očuvaju lokalne vodne resurse i osiguraju stabilnost elektroenergetske mreže.
Zastupnica Marjorie Taylor Greene priznala je da nije pročitala odredbu prije glasovanja, no kasnije je upozorila na potencijalne opasnosti, aludirajući na filmsku prijetnju "Skyneta": „Nisam za to da se oduzmu prava državama i primora ljude na izvlaštenje privatne imovine kako bismo povezali budući Skynet.”
Dok dijelovi političkog spektra kritiziraju rješenje zbog ograničavanja lokalnog odlučivanja, zagovornici moratorija tvrde da bi različita pravila po državama stvorila nepreglednu mrežu propisa koja bi kočila inovacije u AI industriji. Bijela kuća i pojedini investitori zagovaraju jedinstven, saveznički okvir za regulaciju umjetne inteligencije, pri čemu navode da je cilj izbjeći konfuziju i „patchwork” propisa.
Brzo širenje centara za podatke izazvalo je otpor diljem SAD-a. Iako ti objekti donose prihode kroz poreze, poznati su po velikoj potrošnji električne energije i vode. Analiza BloombergNEF-a predviđa da će potrošnja struje za potrebe umjetne inteligencije u SAD-u utrostručiti do 2035. godine, a u Virginiji centri za podatke već troše isto koliko i 60 % kućanstava te savezne države.
Prema izvješću Data Center Watcha, više od 140 aktivističkih grupa iz 24 savezne države posljednje dvije godine djeluje protiv izgradnje tih centara – uz podršku i republikanaca i demokrata. U Virginiji su centri za podatke već iz temelja promijenili političku pozornicu: neslaganja zbog novih kompleksa igrala su ključnu ulogu u smjeni predsjednika županijskih nadzornika, a tema se našla i u središtu republikanske predizborne debate.
Zastupnik Josh Thomas, demokratski kandidat čija je izborna jedinica pogođena ovim problemom, naglašava: „Htio sam poboljšati život obiteljima i zaštititi ženska reproduktivna prava, ali ispada da su centri za podatke postali prioritetni problem.” Njegov prijedlog za regulaciju rasta centara usvojen je ove godine uz širu političku podršku, no guverner Glenn Youngkin ga je kasnije stavio veto.
Pitanje hoće li moratorij doista biti prihvaćen u Senatu ostaje otvoreno, budući da republikanski senator Josh Hawley najavljuje suradnju s demokratima na uklanjanju spornih odredbi iz konačnog zakonskog teksta.