Četiri mjeseca nakon što je Australija kao prva država na svijetu potpuno zabranila društvene mreže osobama mlađim od 16 godina, vlada u Canberri hvali se „povratkom djetinjstva”, dok roditelji, nastavnici i sami tinejdžeri iznose posve drukčije dojmove.
Australski parlament usvojio je zakon 29. studenoga 2024., a on se počeo primjenjivati 10. prosinca 2025. Zabrana obuhvaća većinu velikih platformi – od Facebooka i Instagrama do TikToka i YouTubea – dok su usluge poput Robloxa, WhatsAppa i Facebook Messengera izuzete.
Vlada tvrdi da je mjera već polučila rezultate: tijekom božićnih školskih praznika djeca su, prema riječima premijera Anthonyja Albanesea, više vremena provela na biciklima i u obiteljskim druženjima. Do siječnja je, prema službenim podacima, deaktivirano, obrisano ili ograničeno više od 4,7 milijuna korisničkih računa povezanih s maloljetnicima.
Međutim, provedba se u praksi pokazala znatno kompliciranijom:
• Platforme same moraju provoditi provjeru dobi – od skeniranja dokumenata do tehnologije prepoznavanja lica – pod prijetnjom kazni do 49,5 milijuna australskih dolara.
• Tinejdžeri brzo pronalaze zaobilazne putove. Neki koriste stariju braću i sestre, drugi mijenjaju kut kamere ili se služe VPN-om. „Mislio sam da će zabrana biti puno stroža, ali ispalo je kao da se ništa nije dogodilo”, kaže 14-godišnji Adyan.
• Sustavi umjetne inteligencije za prepoznavanje dobi griješe: 12-godišnjakinje sa šminkom ocijenjene su „starijima od 17”, dok se 15-godišnjak na Redditu pohvalio da je samo „namrštio lice” i prošao provjeru.
Nastavnici su također nezadovoljni. U anketi među više od 400 učitelja većina je izjavila da se ne snalazi s novim pravilima, pogotovo jer 80 % njih redovito koristi YouTube u nastavi, iako učenici službeno ne smiju imati račun.
Stručnjaci upozoravaju da pouzdana digitalna identifikacija djece nosi rizik prikupljanja osjetljivih osobnih podataka, dok propusti otvaraju prostor lažnim podacima i daljnjem elektroničkom nasilju.
Istodobno, australski eksperiment potaknuo je val najava sličnih mjera širom svijeta: Španjolska razmatra istu dobnu granicu, Danska predlaže 15 godina, Dom lordova u Ujedinjenom Kraljevstvu podržao je zabranu do 16, a u Francuskoj se spominje prag od 15 godina. Europska unija zasad nema jedinstveno rješenje, no Bruxelles već ispituje krše li platforme dječja prava – primjerice, preliminarno je zaključeno da TikTok možda ne poštuje europsko zakonodavstvo zbog automatske reprodukcije i agresivnih preporuka.
Premijer Albanese poručuje da „promjene ne dolaze preko noći”, ali djeca na australskim školskim dvorištima već danas pronalaze načine kako ostati online. Hoće li zakon dugoročno „ugasiti pametni telefon i vratiti djetinjstvo” ili tek pokazati koliko je digitalnu publiku teško obuzdati – ostaje otvoreno pitanje.