Američki predsjednik Donald Trump ponudio je u nedjelju pomirljiviju retoriku prema Teheranu, ustvrdivši da su se američki i iranski izaslanici već sastajali „izravno i neizravno” te da su novi iranski čelnici „vrlo razumni”. Tijekom leta prema Washingtonu, Trump je izjavio kako „misli da će postići dogovor” s Islamskom Republikom, „ali moguće je i da neće”.
Njegove riječi stigle su neposredno nakon što je Pakistan objavio da je spreman u „narednim danima” ugostiti „smislene pregovore” čiji bi cilj bio okončanje mjesec dana dugog rata. Pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar izvijestio je da su regionalni šefovi diplomacije već razgovarali o „brzom okončanju rata” i potencijalnom susretu američkih i iranskih izaslanika u Islamabadu, dodajući da bi „Pakistanu bila čast omogućiti takve razgovore”. Nije, međutim, poznato jesu li obje zaraćene strane na to i pristale.
SAD smatra da je do „promjene režima” u Iranu već došlo nakon što su u zračnim udarima ubijeni vrhovni vođa Ali Hamenei i više visokih dužnosnika. Trump je dvaput ponovio da se njihovi nasljednici čine „razumnima”.
Istodobno iz Teherana stižu optužbe za dvoličnost Washingtona. Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf poručio je naciji da Amerikanci „šalju poruke o mogućim pregovorima dok istodobno planiraju kopnenu invaziju”. Naglasio je da je Iran spreman uzvratiti „ako američki vojnici budu poslani” i dodao: „Sve dok Amerikanci žele kapitulaciju Irana, naš odgovor će biti da nikada nećemo prihvatiti poniženje.”
Pentagon je na Bliski istok već rasporedio tisuće vojnika, što Trumpu otvara prostor i za kopnenu ofenzivu. Iz Izraela, pak, poručuju da nemaju namjeru smanjiti intenzitet udara na iranske ciljeve prije eventualnih pregovora; tvrde da će nastaviti napadati sve što smatraju vojnim metama.
Rat je buknuo početkom veljače, samo dan nakon što je omanski posrednik najavio „značajan napredak” u prethodnoj rundi tajnih pregovora. Američki državni tajnik Marco Rubio kasnije je priznao da je Washington bio svjestan da će Izrael napasti, zbog čega kritičari sada sumnjaju u iskrenost američkih diplomatskih ponuda.
Unatoč ratnom zamahu, predsjednik SAD-a prošlog je tjedna najavio da će od Kongresa zatražiti povećanje vojnog proračuna za 50 %, s jednog na 1,5 bilijuna dolara, čime dodatno učvršćuje vojnu opciju kao kartu na pregovaračkom stolu.
