Osam desetljeća nakon što su Sjedinjene Države postale sinonim sigurnosnog jamca Starog kontinenta, povjerenje s druge strane Atlantika dramatično se topi. Europski politički vrh, ali i javnost, više ne doživljavaju Washington kao nepokolebljivog čuvara, nego kao sve nepredvidljivijeg suparnika – gotovo podjednaku prijetnju kao i Moskvu.
U srcu zahlađenja stoji agresivan politički stil bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Njegovi potezi – od trgovinskih carina do otvorenih zahtjeva da europske članice NATO-a pregaze vlastite proračunske granice – otkrili su koliko se krhkom može pokazati načelo „svi za jednog, jedan za sve”. Iako će Trump prije ili poslije napustiti političku scenu, pitanje je koliko brzo, i u kojoj mjeri, odnosi mogu ponovno zadobiti nekadašnju čvrstoću.
Povjerenje, podsjećaju diplomati, gradi se godinama, a uruši u trenu. Europske vlade sve češće razmatraju scenarije u kojima se moraju osloniti na vlastite obrambene kapacitete, dok Bruxelles glasnije govori o zajedničkim vojnim inicijativama neovisnima o NATO-u.
Sve to signalizira kraj ere u kojoj je američki kišobran bio neupitna konstanta europske sigurnosti. Umjesto tradicionalnog oslanjanja na Washington, Europska unija sada traži put prema većoj strateškoj autonomiji – proces koji će, čak i ako politička klima ponovno zatopli, potrajati godinama.
