Hrvatska je prošle godine zabilježila novo pogoršanje prirodnog kretanja stanovništva: rođeno je 32 069 djece, 101 manje nego u 2023., dok je umrlo 51 080 osoba, odnosno 195 manje. Time je zemlja ušla u još jedan minus od 19 011 stanovnika, a vitalni indeks od 62,8 potvrđuje da na svakih 100 umrlih dolazi tek 63 novorođenčadi.
Najdublji jaz između rođenih i umrlih otvorio se u Primorsko-goranskoj županiji – minus 2 043 i vitalni indeks 45,6. Iza nje slijede Istarska (-1 105), Osječko-baranjska (-1 746), Ličko-senjska (-439) i Zadarska (-609). Pozitivan prirodni prirast imala su tek 35 od ukupno 555 gradova i općina, dok je u Sućurju na Hvaru prošle godine izostalo svako rođenje.
Stopa nataliteta pala je na 8,3 rođenih na 1 000 stanovnika, a mortalitet dosegnuo 13,2. Istodobno se smanjuje i dojenačka smrtnost: u 2024. umrlo je 104 dojenčadi (stopa 3,2), najniže u Zadarskoj županiji (0,7), a najviše u Dubrovačko-neretvanskoj (6,8).
Migracije kompenziraju gubitke Unatoč prirodnom padu, Hrvatska je ostvarila migracijski plus od 31 394 osobe. Ključni su priljev više od 70 tisuća doseljenika, ponajprije stranih radnika, te iseljavanje od oko 39 tisuća ljudi.
• Primorsko-goranska županija: +3 147 (7 541 doseljenih, 4 394 odseljenih) • Zagreb: +7 000 (23 000 doseljenih, 16 000 odseljenih) • Istarska županija: +4 783 (8 360 doseljenih, 3 577 odseljenih) • Splitsko-dalmatinska županija: +4 366 • Zadarska županija: +3 154
Pet slavonskih županija i Bjelovarsko-bilogorska jedine su ostale u migracijskom minusu; stanovnici se češće sele u druge hrvatske krajeve nego izravno u inozemstvo.
Brakovi i razvodi Broj sklopljenih brakova ponovno je pao – s 17 306 na 17 206 – najniže od 2011. Istodobno se povećao broj razvoda, s 4 407 na 4 961, iako je njihov ukupan broj još uvijek manji od rekordnih 7 036 iz 2016.
Ukupna slika pokazuje da se obalni i gradski prostori, osobito Zagreb i Istra, demografski održavaju zahvaljujući doseljavanju, dok kontinentalne i rubne županije ostaju zarobljene u spirali prirodnog i migracijskog pada.