Na hrvatskom tržištu rada sve je očitija borba za stručnjake. Poslodavci iz gotovo svih sektora – od klasičnih obrtničkih zanimanja do visokospecijaliziranih medicinskih i STEM profila – ističu kako im radnika kronično nedostaje, i to unatoč povremenim usporavanjima gospodarstva.
Najtraženiji profili
- školovani obrtnici i meštri „svih zanata”
- radnici u uslužnim djelatnostima
- liječnici i ostalo medicinsko osoblje
- stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog smjera
- inženjeri tehničkih disciplina
- nastavnici STEM predmeta
Tvrtke bi, kako naglašavaju, nove zaposlenike najradije „odmah bacile u vatru”, no teško ih pronalaze. Upravo zato se u akademskoj zajednici sve glasnije govori o nužnosti ciljanog obrazovanja: prilagodbi upisnih kvota u srednjim školama i na fakultetima stvarnim potrebama gospodarstva.
Roditelji i učenici pred važnim odlukama
S obzirom na trendove, stručnjaci upozoravaju roditelje i buduće srednjoškolce ili studente da pažljivo biraju buduće zanimanje. Izbor obrazovnog smjera koji „gori” na tržištu rada mogao bi značiti brže zaposlenje i sigurniju karijeru, osobito u primorskim županijama poput Šibensko-kninske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske, gdje je potražnja za radnom snagom dodatno pojačana sezonalnim potrebama turizma.
Dok gospodarstvo traži radnike, a škole i fakulteti tek prilagođavaju kvote, zajednički je zaključak jasan: bez usklađivanja obrazovnog sustava s realnim potrebama poslodavaca problem manjka radne snage samo će se produbljivati.