Premijer Andrej Plenković poručio je da Hrvatska ni nakon 2028. neće ostati bez europskih sredstava za koheziju i poljoprivredu, unatoč raspravama o novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije.
„Dobro je čuti da je ukupni proračun koji je u srpnju predložila Europska komisija dva bilijuna eura. Nikad veći proračun nije predložen”, istaknuo je Plenković tijekom stanke konferencije „Europa u tranziciji: Oblikovanje sljedećeg VFO-a za nove europske stvarnosti”. Naglasio je da manjim članicama kohezijska sredstva ostaju ključna za prometnu i energetsku infrastrukturu, potporu malim i srednjim poduzećima te smanjenje regionalnih razlika.
• Hrvatska traži nastavak snažne kohezijske politike i očuvanje dvaju temelja ZPP-a – izravnih plaćanja poljoprivrednicima i potpora za ruralni razvoj.
• Prijedlog Europske komisije o objedinjavanju poljoprivrednih i kohezijskih fondova naišao je na otpor najvećih političkih grupacija u Europskom parlamentu. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predlaže da se najmanje 10 % budućih nacionalnih omotnica rezervira za poljoprivredu.
Pored proračunskih tema, premijer se osvrnuo i na rasprave o financiranju Ukrajine. Istaknuo je četiri mogućnosti koje se trenutačno razmatraju u Bruxellesu:
- izravni nacionalni doprinosi država članica,
- zajedničko zaduženje po uzoru na instrument EU sljedeće generacije,
- privremeno korištenje zamrznutih sredstava Ruske središnje banke unutar EU-a,
- izdavanje euroobveznice.
Plenković je pritom prozvao Budimpeštu: „Mađarska je rezervirana, blago govoreći, već godinama i drži stranu Rusije što se tiče cijele ove situacije.” Mađarski premijer Viktor Orban prethodno je u Moskvi razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što dodatno komplicira napore EU-a da osigura zajednički paket potpore Kijevu.
Premijeru, zaključio je, cilj je da se u idućem Višegodišnjem financijskom okviru sačuva vidljivost kohezijske politike i stabilna potpora ruralnom sektoru, dok će se o modalitetima pomoći Ukrajini raspravljati na razini čitave Unije.
