Hrvatska i dalje bilježi iznadprosječan gospodarski rast, no proračunska potrošnja, osobito na plaće javnih i državnih službenika, raste još brže.
• Ukupni BDP narastao je sa 49,47 mlrd. eura u 2017. na 78,05 mlrd. eura lani, dok su rashodi države s 33,6 % BDP-a skočili na 36 %.
• Masa plaća: – 2022.: 7,7 mlrd. € – 2023.: 8,8 mlrd. € – 2024.: 12 mlrd. € (plan) – 2025.: 12,4 mlrd. € (procjena)
Za razdoblje 2022.–2025. ukupno će biti isplaćeno 51,55 mlrd. eura. Vlada u projekcijama za 2026. i 2027. prvi put predviđa zamrzavanje daljnjeg rasta mase plaća.
Analitičari upozoravaju da snažan rast plaća u javnom sektoru potiče pritisak na rast plaća u privatnim tvrtkama i održava visoku inflaciju, posebice u uslugama. Nominalni rast plaća od 15 % lani je bio trostruko veći od prosjeka europodručja, dok je realni rast od 11,7 % višestruko nadmašio prosječnih 2,7 %.
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Hrvatska od 2022. izdvaja najveći udio BDP-a za plaće javnog sektora, izuzev Slovenije; ukupno gledano, veći udio imaju samo Danska i Francuska.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić upozorava: „Rast plaća u javnom sektoru najbrži je u Europskoj uniji, u dvije godine taj je rast porastao za dva postotna boda. Sada smo na toj razini od 13 posto BDP-a, a najavljuje se daljnji rast plaća u idućoj godini, što čak postaje i rizično s obzirom na najavljeno povećano izdvajanje za obranu i sigurnost.”
Stojić dodaje kako bi se uslijed jačeg zaduživanja drugih članica eurozone troškovi financiranja mogli preliti i na Hrvatsku, čime bi proračun postao još opterećeniji.
Iako je u travnju primijećeno usporavanje godišnjeg rasta prosječne plaće – dijelom zbog visokih lanjskih baza nakon reforme platnih razreda – analitičari RBA očekuju tek postupno hlađenje. Pritisak na plaće u privatnom sektoru, potaknut državnim povećanjima, mogao bi se nastaviti i tijekom ove godine.
Dok Vlada planira držati rashode pod nadzorom nakon 2025., ekonomisti upozoravaju da je trenutačna razina – 13 % BDP-a – već na rubu održivog i da bi svako novo povećanje moglo ugroziti fiskalnu stabilnost, ali i napore za smirivanje inflacije.