Hrvatska gospodarska komora (HGK) ovoga tjedna obilježava 173. rođendan, nastavljajući put koji je započeo 16. veljače 1852., kada je po nalogu bana Josipa Jelačića u Zagrebu konstituirana prva Trgovačko-obrtnička komora.
Još tada je 3 826 zagrebačkih trgovaca i obrtnika s pravom glasa izabralo vijećnike koji su za prvog predsjednika imenovali trgovca Anastasa Popovića. U početku je djelovala kroz dva odsjeka – trgovački i obrtnički – iz kojih je kasnije niknula današnja Hrvatska obrtnička komora.
Povijesni prioriteti • zalaganje za željezničke pravce Zidani Most – Zagreb – Sisak/Karlovac te Karlovac – Rijeka; • regulacija Save i izgradnja Karolinske ceste; • organiziranje gospodarsko-obrtničkih izložbi i pokretanje tehničkih učilišta u Zagrebu.
Pod vodstvom arhitekta Vjekoslava Heinzela 1914. je izgrađena zgrada na Rooseveltovu trgu koja i danas nosi ploču HGK. Do 1920-ih Komora se modernizirala i stekla ugled među europskim institucijama. Nakon kratkog razdoblja odvojenih trgovinskih i industrijskih komora, 1962. je ponovno ujedinjena u Privrednu komoru Hrvatske, a od 1991. posluje pod današnjim imenom, zadržavši europski model s članarinom.
Članarina pod pritiskom Obvezna članarina postala je okidač nezadovoljstva tijekom pandemije. Pod pritiskom novoosnovane poduzetničke udruge i šire javnosti, Vlada je 2022. ukinula namet za male poduzetnike – gotovo 95 % tvrtki – pa je HGK ostala bez važnog dijela prihoda, no prema financijskim izvješćima uspjela je ublažiti gubitak.
Politički pečat Iako se predstavlja kao glas gospodarstvenika, HGK nikad nije bila daleko od politike. Od 1990. na njezinu su čelu uglavnom bili visoki dužnosnici ili istaknuti članovi HDZ-a: • 1990.–1993. Ivica Gaži; • 1993.–1995. Mladen Vedriš (napustio HDZ 1994.); • 1995.–2013. Nadan Vidošević (izbačen iz HDZ-a 2009., uhićen 2013.); • 2013. privremeno Sabina Škrtić; • od 2014. Luka Burilović.
Kritičari tvrde da stranački utjecaj umanjuje neovisnost Komore, dok vodstvo uzvraća da stabilno surađuje s državom u interesu gospodarstva. Unatoč povremenim udarcima – od recesija do reforme članarina – HGK nastavlja tradiciju dužu od stoljeća i pol, balansirajući između javnih prozivki i potrebe da ostane središnja adresa hrvatskoga poslovnog svijeta.