Eksplozije koje su 1. siječnja pretvorile mnoge nizozemske ulice u „ratnu zonu” donijele su više od 1 200 ozlijeđenih, dvije pogibije i čak 4 286 intervencija vatrogasaca. Među izgorjelim objektima našla se i zdanjem bogata 19-stoljetna crkva u blizini amsterdamskog Vondelparka, dok je policija govorila o „neviđenom nasilju”.
Sve to bilo je konačni poticaj nizozemskoj vladi da ubrza uvođenje nacionalne zabrane većine potrošačkih vatrometa, koja bi trebala stupiti na snagu najkasnije krajem 2026. godine. Ako se to dogodi, Nizozemska će postati tek druga država u Europskoj uniji, nakon Irske, koja je u potpunosti ukinula privatna pirotehnička slavlja.
Motivi za zabranu • Liječnici hitne pomoći upozoravaju da je trećina ozlijeđenih morala biti hospitalizirana. Predsjednica udruge hitnih liječnika Yara Basta-Bos opisala je scenu u bolnici kada je pacijent u ruci držao vlastito oko kao „užasnu i potpuno besmislenu tragediju”. • Više od polovice ozljeda povezano je s ilegalnim eksplozivnim napravama, no ni legalni vatrometi nisu pošteđeni kritika zbog ozbiljnih opeklina, ozljeda vida i sluha te velikih ekoloških onečišćenja. • Aktivistica i saborska zastupnica Ines Kostić iz Stranke za životinje već 15 godina vodi kampanju protiv pirotehnike; sada kaže da je javnost „konačno svjesna žrtava i golemog pritiska na hitne službe”.
Što još koči zabranu? Parlament je već dao zeleno svjetlo, ali zakon će se primijeniti tek kada država i proizvođači dogovore model odštete. Pirotehnička industrija lani je ostvarila 129 milijuna eura prihoda, što je rast sa 118 milijuna godinu prije. Dok trgovci tvrde da problem stvaraju uvozni, neregistrirani eksplozivi, liječnici naglašavaju da su i „regularni” proizvodi opasni.
Europska dimenzija Iako zajednička europska zabrana zasad nije na vidiku, Europska komisija je još u rujnu upozorila na „sigurnosne i ekološke manjkavosti” postojećih propisa te na sve rašireniju internetsku prodaju opasnih sredstava. Nizozemski potez stoga bi mogao poslužiti kao svojevrsni pilot-projekt za strože smjernice u cijeloj Uniji.
Tradicija pod upitnikom Vatrometi su dio nizozemske kulture još od 17. stoljeća, a nakon Drugog svjetskog rata prerasli su u omiljeni novogodišnji ritual. Zagovornici ističu „veselije” ulice i osjećaj zajedništva, no kritičari vide samo troškove – od ozljeda ljudi i životinja do gustog dima i spaljenih objekata.
Ako dogovor o odšteti uskoro bude postignut, Nizozemci bi posljednje privatne bljeskove na nebu mogli gledati najkasnije uoči 2026./2027. godine. Nakon toga, spektakl bi preuzele organizirane, profesionalne priredbe – ili bi zvjezdano nebo jednostavno ostalo tiho.