Broj novih zahtjeva za azil u Europskoj uniji znatno je opao prošle godine, pokazuje povjerljivo izvješće Europske komisije dostavljeno državama članicama.
Prema preliminarnim podacima prikupljenima od početka siječnja do sredine prosinca 2025., u 27 država članica EU-a te u Norveškoj i Švicarskoj registrirano je oko 780 200 zahtjeva. U usporedbi s istim razdobljem 2024. to je pad od približno 20 %.
Ključni razlozi • Najveći doprinos padu dao je manji broj Sirijaca koji traže zaštitu u inozemstvu. Nakon svrgavanja dugogodišnjeg vladara Bašara al-Asada krajem 2024., dio sirijskih državljana vidi priliku za bolji život u domovini, navodi se u dokumentu.
• Smanjio se i broj nezakonitih prelazaka vanjskih granica EU-a – više od 50 % u odnosu na 2023., ističe Komisija.
Nacionalne brojke
- Njemačka – oko 149 100 zahtjeva
- Francuska – 148 600
- Španjolska – 137 300
- Italija – 125 800
Njemačka je pritom zabilježila posebno snažan pad: Ministarstvo unutarnjih poslova ranije je objavilo da su prvi zahtjevi za azil tijekom 2025. pali čak 51 %, na 113 236.
Reakcije iz Bruxellesa Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner ocijenio je godinu uspješnom za europsku migracijsku politiku. "Rezultati su jasno vidljivi: ilegalni prijelazi granice pali su za više od polovice od 2023. godine", naglasio je, podsjetivši da je Unija lani provela ključne dijelove reforme azilnog i migracijskog zakonodavstva, uključujući jaču zaštitu vanjskih granica i ubrzane postupke.
Kontekst Pad dolazi nakon višegodišnjeg rasta migracijskog pritiska te signalizira da bi nove europske mjere – poput pojačanih kontrola i bržeg procesuiranja zahtjeva – mogle već donositi rezultate. Istodobno, stručnjaci upozoravaju da geopolitička nestabilnost i klimatske promjene i dalje mogu brzo promijeniti trend, držeći migracije visoko na političkom dnevnom redu EU-a.