Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić još je jednom došao u Trebinje i, uz slavlje zbog otvaranja nove bolnice, na rubu piste koja zasad postoji samo na nacrtima obećao gradnju potpuno nove zračne luke.
„Spremni smo uložiti više od 200 milijuna eura, novac nije problem, problem su dozvole”, poručio je Vučić, dodajući da bi aerodrom bio „dobrobit za cijelu regiju”. Prema njegovu planu, izravna linija Beograd – Trebinje trebala bi istočnu Hercegovinu čvrsto povezati sa srbijanskom prijestolnicom.
Međutim, struka upozorava da projekt nema ekonomsku ni ekološku podlogu:
• U radijusu od 50 kilometara već posluju tri međunarodne zračne luke – Dubrovnik, Tivat i Mostar – s razvijenom infrastrukturom i tržištem. • Procijenjeni promet od oko 250 tisuća putnika godišnje jedva bi pokrio tekuće troškove, a kamoli vratio ulaganje veće od 200 milijuna eura. • Planirana lokacija Taleža udaljena je samo 5,5 kilometara od izvorišta Omble, ključnog za opskrbu pitkom vodom Dubrovnika i šireg područja od Prevlake do Stona.
Studija banjolučkog instituta te službene procjene objavljene u Bosni i Hercegovini upozoravaju da bi gradnja na izrazito osjetljivom krškom terenu mogla ugroziti cjelokupni vodonosni sustav. Zbog toga se u Dubrovniku već čuje vapaj: „Vučiću, ne mutite Dubrovniku vodu!”
Unatoč kritikama, politički vrh Republike Srpske i Srbije ostaje tvrdoglav. Milorad Dodik odbacuje optužbe o mogućoj vojnoj komponenti projekta te poručuje da će se poštovati „najviši ekološki standardi”. Kao dodatni argument navodi da Crna Gora nema primjedbi.
Kontrast između političkog entuzijazma i hladnih upozorenja analitičara stvara dojam da je riječ ponajprije o projektu prestiža. Dok Vučić govori o regionalnom prosperitetu, stručnjaci podsjećaju da bi, u slučaju onečišćenja Omble, račun platili stanovnici juga Hrvatske. Pitanje odgovornosti tako ostaje visjeti u zraku – zajedno s obećanjem da će, jednog dana, na krškom platou istočne Hercegovine sletjeti prvi zrakoplov.