Članice NATO-a dogovorile su u srijedu ambiciozno povećanje obrambenih troškova na 5 % BDP-a do 2035. godine, ispunjavajući zahtjev bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i odgovarajući na rastuću zabrinutost zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Glavni tajnik Saveza Mark Rutte poručio je da će NATO postati „jači, pravedniji i smrtonosniji”. Istodobno je priznao da će europske zemlje i Kanada teško pronaći dodatni novac, ali naglasio kako je to „od vitalne važnosti”.
Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić već mjesecima upozorava da je ruska invazija duboko narušila europsku sigurnosnu arhitekturu te podsjeća na nestabilnosti u jugoistočnoj Europi. Posebno ističe važnost međunarodne prisutnosti kroz operacije KFOR i ALTHEA.
Za malu članicu poput Hrvatske, novi cilj ulaganja može otvoriti prostor za jačanje domaće obrambene industrije. Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović smatra da država treba iskoristiti priliku:
„Bilo bi pametno ne nabavljati tuđe oružje nego baš uložiti u domaći razvoj… imamo dobre firme u obrambenoj industriji, treba njih podupirati i stvoriti nove visokotehnološke vojne start-upove.”
Vidmarović ipak poziva na realnost: „Ne treba se umišljati, nismo više toliko bitni… težinu potencijalne konfrontacije i odgovornosti ima Poljska, a zatim Finska i baltičke zemlje.”
Ministar Anušić najavljuje sličan smjer: „Svaka država treba razvijati vlastite sposobnosti, znanja i tehnologiju… tako će i Hrvatska proizvoditi dio vlastitog naoružanja i opreme.”
Hrvatska, smještena između saveznica Crne Gore i Italije te povezana s Albanijom, ključna je za sigurnost Jadrana. Iako njezina uloga ne dominira NATO-ovim strateškim kartama, nova razina izdvajanja može otvoriti radna mjesta, potaknuti inovacije i ojačati nacionalnu sigurnost, slažu se sugovornici.