Rumunjski ministar obrane Liviu-Ionuț Moșteanu poručio je kako nadolazeća europska utrka u naoružavanju mora donijeti koristi svim članicama Unije, a ne samo državama s razvijenom vojnom industrijom poput Francuske, Njemačke ili Švedske.
„Ako trošimo novac građana na obranu, važno je da oni vide kako se dio tog novca vraća u njihovu zemlju, primjerice kroz tvornice. Nije poanta samo kupovati rakete u inozemstvu”, rekao je Moșteanu tijekom posjeta sjedištu NATO-a.
EU je, potaknuta ruskom agresijom na Ukrajinu, otvorila golemu financijsku slavinu za obranu. Procjene Europske komisije govore da će novi ciljani izdaci od 5 % BDP-a do 2035. zahtijevati dodatnih 288 milijardi eura godišnje. Rumunjska već ove godine izdvaja 2,3 % BDP-a za vojsku i najavljuje rast na 3,5 % do 2030.
Ključni je izazov modernizirati oružane snage koje još uvijek velikim dijelom počivaju na zastarjeloj sovjetskoj opremi. U tu svrhu Bukurešt planira povući 16,7 milijardi eura povoljnih zajmova iz europskog programa SAFE, od čega će dvije trećine otići na naoružanje, a ostatak na infrastrukturu te vojnu pomoć Ukrajini i Moldaviji.
Moșteanu naglašava da će se svaka SAFE-ova nabava uvjetovati industrijskim povratima u zemlji: „Želimo biti dio proizvodnog lanca.” Kao primjer navodi natječaj vrijedan 6,5 milijardi eura za više od 200 tenkova, u kojemu je predviđeno da se završna montaža obavlja u Rumunjskoj.
Ako europski dobavljači ne prihvate domaće uvjete, Bukurešt je spreman okrenuti se partnerima izvan Unije ili financirati projekte iz vlastitog proračuna. „Ako neki programi ne izgledaju dobro pod SAFE-om, premjestit ćemo ih pod državni proračun”, poručuje ministar.
Rumunjska je već veliki kupac američkih, izraelskih i južnokorejskih sustava – od Patriota i F-35 do samohodnih haubica K9. No cilj je privući pogone i u vlastito dvorište. S njemačkim Rheinmetallom već je potpisan sporazum o izgradnji pogona za barut koji će djelomice financirati EU.
Ministar smatra da zemlja ima adute za takav iskorak: postojeće, iako zastarjele, obrambene tvornice te snažan automobilski sektor koji se može preorijentirati na vojnu proizvodnju. „Imamo vrlo snažnu automobilsku industriju koja se može prebaciti u obrambeni sektor”, kaže.
Bukurešt planira i administrativne rezove kako bi ulaganja krenula brže. „Radimo na izmjeni zakona kako bismo ubrzali investicije u obrambenu industriju… radije bih da se to dogodi brzo”, zaključuje Moșteanu.