Radnici u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji i dalje računaju na skromne ljetne pauze, pokazuje najnovije istraživanje portala MojPosao provedeno na više od 2.500 ispitanika.
Prema rezultatima ankete, Hrvatska i dalje drži vrh ljestvice s prosječnih 25 dana godišnjeg odmora. Slijedi BiH s 21 danom, dok je Sjeverna Makedonija na začelju s 20 dana. Razlika je još izraženija kada se promatra vlasništvo nad tvrtkama:
• Državne kompanije: Hrvatska 28,6 dana; BiH 27,6 dana; Sjeverna Makedonija 22 dana. • Privatne tvrtke u stranom vlasništvu: Hrvatska 25,4 dana; BiH 22,8 dana; Sjeverna Makedonija 21,1 dan. • Privatne tvrtke u domaćem vlasništvu: Hrvatska 22,7 dana; BiH 18,9 dana; Sjeverna Makedonija 19,4 dana.
U Hrvatskoj su razlike najizraženije i po veličini poslodavca. Organizacije s 200 i više zaposlenih omogućuju prosječno 26,5 dana godišnjeg, srednje velike (20–199 zaposlenih) 24,8 dana, a najmanje tek 22 dana.
Sličan trend prisutan je i u susjedstvu: u BiH velike tvrtke radnicima nude 22,1 dan, dok male padaju na 18,7 dana; u Sjevernoj Makedoniji opseg se kreće od 21 dana u velikim do 19,5 dana u najmanjim tvrtkama.
Želja za dužim odmorom jasno je izražena. Čak 63 % hrvatskih zaposlenika htjelo bi još slobodnih dana, usporedno s 58 % u BiH i 57 % u Sjevernoj Makedoniji. Kao idealnu mjeru Hrvati navode 31 dan, a radnici u BiH i Sjevernoj Makedoniji 28 dana.
Regres samo za polovicu zaposlenih
Uz ljetne odmore neraskidivo se veže pitanje regresa. Među više od 500 ispitanih hrvatskih radnika u lipnju je 55 % očekivalo isplatu te naknade, u prosječnom iznosu od oko 500 eura. Srpanjska provjera otkrila je drukčiju sliku: regres je stvarno dobilo 48 % radnika.
Raspodjela iznosa pokazuje znatne razlike:
• 24 % onih koji su primili regres dobilo je između 250 i 500 eura; • 11 % je dobilo 150–250 eura; • 8 % manje od 150 eura; • tek 5 % više od 500 eura.
Rezultati istraživanja potvrđuju da državne tvrtke prednjače u radničkim pogodnostima, dok zaposlenici u privatnom sektoru, posebno u domaćim tvrtkama, i dalje traže bolje uvjete i veće financijske poticaje za ljetni predah.