U subotu je stupio na snagu globalni sporazum Ujedinjenih naroda o „Bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije” (BBNJ), rezultat 15-godišnjih pregovora okončanih u ožujku 2023. Dokument prvi put donosi sveobuhvatni pravni okvir za dvije trećine svjetskih oceana i polovicu ukupne površine planeta.
„Dvije trećine oceana (i) polovina površine planeta prvi će put dobiti sveobuhvatan pravni režim”, poručio je Adam McCarthy, supredsjedatelj pripremnog odbora sporazuma.
Ključni cilj BBNJ-a je postavljanje formalne zaštite nad 30 posto morskoga okoliša do 2030. godine, što zahtijeva uspostavu više od 190 000 novih zaštićenih područja. Danas je pod zaštitom oko 8 posto ili 29 milijuna kvadratnih kilometara mora.
Put do stupanja na snagu otvorilo je 60 ratifikacija prikupljenih do 19. rujna prošle godine; od tada ih je broj porastao na više od 80, među ostalima dodali su se Kina, Brazil i Japan. Očekuje se da će uskoro slijediti Ujedinjena Kraljevina i Australija, dok Sjedinjene Države još nisu potvrdile dokument koji su ranije potpisale.
Direktorica Udruge za otvoreno more Rebecca Hubbard naglasila je: „Iako nam je trebalo samo 60 ratifikacija da sporazum stupi na snagu, očito je to doista ključno za njegovu provedbu i za to da postane što učinkovitiji kako bismo postigli njegovu globalnu ili univerzalnu ratifikaciju.”
Nacionalne vlade obvezne su provoditi procjene utjecaja svih aktivnosti koje zahvaćaju otvoreno more te razviti mehanizme za dijeljenje koristi od „morskih genetskih resursa” koje koristi biotehnološka i druge industrije.
Ipak, sporazum ne obuhvaća jedan od najvećih pritisaka na morski ekosustav – dubokomorsko rudarenje. „Pitanje rudarenja u supstratu oceana ili na morskom dnu… jednostavno pripada ISA-i. To nije nešto u čemu ulogu ima BBNJ”, priznao je McCarthy.
Ekološke organizacije pozdravljaju pomak, ali upozoravaju da će ostvarenje cilja „30 do 30” tražiti brzu i koordiniranu akciju svih 193 država članica UN-a kako bi se cijeli dokument pretvorio u stvarnu zaštitu najvećeg svjetskog ekosustava.