Nova šefica britanske obavještajne službe MI6, Blaise Metreweli, podigla je uzbunu zbog eksplozivnog rasta političke i ekonomske moći tehnoloških kompanija. Prema njezinim riječima, „tehnološki giganti i njihovi čelnici postaju politički moćni poput država”, a algoritmi društvenih mreža već sada imaju utjecaj koji parira državnim aparatima.
Metreweli smatra kako središnje pitanje 21. stoljeća neće biti tko posjeduje najnapredniju tehnologiju, nego tko je zna odgovorno nadzirati. Tek nekolicina korporacija – od upravljanja informacijama do satelitskih mreža – usmjerava globalnu komunikaciju, pa raste bojazan da će njihovi vlasnici krojiti javni diskurs prema vlastitim interesima.
Streaming divovi pod povećalom
Najavljeno spajanje Netflixa i Warner Brosa vrijedno 82,7 milijardi dolara dodatno je rasplamsalo raspravu o monopolima. Tužbom podnesenom 9. prosinca traži se blokada transakcije uz tvrdnju da bi nova megaplatforma izbrisala konkurenciju HBO Maxa i stekla kontrolu nad unosnim franšizama „Harry Potter”, „DC Comics” i „Igre prijestolja”. Stručnjaci strahuju od poskupljenja i sužavanja ponude, dok Netflix uzvraća tvrdnjom da u računicu treba ubrojiti YouTube i TikTok te da bi objedinjene pretplate navodno smanjile troškove korisnicima.
Indijsko nebo bez alternative
Šire posljedice koncentracije moći vide se i u indijskom zrakoplovstvu. Zbog nedostatka pilota i strožih pravila o odmoru, najveći prijevoznik IndiGo početkom prosinca otkazao je tisuće letova, izazvavši kaos u prometu. IndiGo i Air India danas drže čak 92 % domaćeg tržišta, a cijene karata su, prema procjenama ekonomista, 43 % više nego 2019. – jedno od najvećih poskupljenja u Aziji. Regulatorska agencija DGCA već razmatra sankcije, a vlada istražuje uzroke poremećaja.
Monopoli hrane nejednakost
Ekonomisti podsjećaju da koncentracija tržišne moći guši inovacije i diže cijene. Max Lawson iz Oxfama upozorava da bi svaki novi val poskupljenja u vrijeme globalne krize troškova života trebao zabrinuti javnost. Guy Standing sa Sveučilišta SOAS dodaje da dominantne tvrtke često prvo snize cijene dok uništavaju konkurenciju, a zatim, bez pritiska tržišta, podižu troškove krajnjim korisnicima i gomilaju dobit.
Primjeri iz američke povijesti – od Standard Oila do željezničkih trustova – pokazuju kako monopolisti mogu oblikovati čitave sektore. Današnji digitalni divovi koriste slične obrasce: Google kroji tok informacija masovnim prikupljanjem podataka, dok Amazon plasira vlastite robne marke uz logističku prednost koju mali trgovci ne mogu pratiti.
Antimonopolski alati pod pritiskom
Vlade se i dalje oslanjaju na razbijanje korporacija, poput nekadašnje podjele AT&T-a, no Metreweli upozorava da se utrka između regulacije i tehnološkog napretka ubrzava. Ako državne institucije ne uhvate korak, kaže, kontrolu nad ključnom infrastrukturom, podacima pa i političkim narativom mogli bi preuzeti privatni interesi, ostavljajući demokracije bez stvarne poluge moći.