Meta je postala prva velika tvrtka koja je odbila pristupiti dobrovoljnom Kodeksu prakse za modele generativne umjetne inteligencije (GPAI) što ga je prošli tjedan objavila Europska komisija. Kodeks bi trebao pomoći developerima da se usklade s obvezama iz nadolazećeg Akta o umjetnoj inteligenciji, ali za Metu on predstavlja prevelik rizik.
Metaov direktor za globalne poslove Joel Kaplan u objavi na LinkedInu ustvrdio je: „Europe is heading down the wrong path on AI.” Dodao je i da „This Code introduces a number of legal uncertainties for model developers, as well as measures which go far beyond the scope of the AI Act“.
Dok Meta diže sidro, njezini konkurenti potpisuju. Francuski Mistral AI i OpenAI, tvorac ChatGPT-a, već su potvrdili da će podržati Kodeks. Time su stali uz Komisiju, koja je konačnu verziju dokumenta objavila 10. srpnja nakon višemjesečnih odgoda i kritika industrije.
Reakcije zastupnika Europskog parlamenta bile su oštre. Zeleni izvjestitelj za AI akt Sergey Lagodinsky podsjetio je da je tekst Kodeksa „pisan imajući na umu upravo GPAI pružatelje“, te poručio da ne prihvaća Metaine tvrdnje o pretjeranom dosegu dokumenta. Europarlamentarac Europske pučke stranke Axel Voss otišao je korak dalje: „That Meta does not want to support this minimum standard is a fatal signal for transparency, safety and European responsibility.“
Iz Komisije poručuju da će se kompanije koje odbiju potpisati Kodeks „naći pod povećalom“ kada krene formalna primjena Akta o umjetnoj inteligenciji. Meta zasad ostaje usamljena u otporu – i pod sve jačim pritiskom da objasni zašto minimalni dobrovoljni standard smatra preprekama, a ne prilikom za gradnju povjerenja na europskom tržištu.