Menstrualna krv, stoljećima promatrana kao neugodan otpad, postaje sve cjenjeniji biološki uzorak. Nekoliko malih, uglavnom ženskih femtech tvrtki i istraživačkih timova posljednjih je godina pokrenulo utrku za razvojem testova koji bi iz kućnog okruženja mogli otkriti niz ginekoloških i općih zdravstvenih stanja – od endometrioze do dijabetesa.
Najdalje je zasad stigla tvrtka NextGen Jane (NGJ) iz kalifornijskog zaljeva. Ona od 2014. prikuplja korištene tampone koje volonterke poštom šalju u laboratorij: više od 2 500 uzoraka već je zamrznuto i spremno za analizu. Tijekom 2021. NGJ se fokusirao na izradu neinvazivnog testa za endometriozu. Znanstvenici u menstrualnoj krvi traže razlike u DNA-u, RNA-u i proteinima, a posebno izraženi signali u glasničkom RNA-u pokazali su se obećavajućima. Tvrtka trenutačno potvrđuje pouzdanost odabranih biomarkera i najavljuje širenje istraživanja na druga ginekološka stanja.
Sličnim se ciljem bavi i projekt ROSE (Research Outsmarts Endometriosis) koji uzorke prikuplja menstrualnim čašicama kako bi sačuvao žive stanice. Kod žena s endometriozom uočene su karakteristične promjene u broju i obliku određenih stanica pa se na temelju te „stanične potpisa” razvija dijagnostički test. Istraživači ističu kako je najveći izazov čašicu učiniti jednostavnijom i manje neurednom za korištenje, osobito adolescenticama čija bi rana dijagnoza bila ključna.
Američka profesorica Katherine Burns radi na trećem pristupu, također usmjerenom na stanične abnormalnosti. Premda metode još nisu spremne za regulatorna odobrenja, činjenica da nekoliko timova paralelno traži rješenje ulijeva optimizam ženama koje godinama čekaju dijagnozu. Trenutačno se endometrioza može potvrditi jedino laparoskopskom operacijom, što često znači višegodišnje odgađanje i dodatne komplikacije.
Potencijal menstrualne krvi ne staje na endometriozi. Pokazuju se mogućnosti za detekciju adenomioze, kroničnog endometritisa, mioma, sindroma policističnih jajnika te raka jajnika i endometrija. Istodobno, njemački startup Theblood istražuje kako iz istog uzorka pratiti hormone povezane s plodnošću i perimenopauzom, razine vitamina i markere kroničnih upala.
Tvrtka Qvin razvila je posebni higijenski uložak s upijajućom trakom koja se nakon korištenja šalje na analizu. Prošle je godine dobila prvo regulatorno odobrenje za A1C test kojim žene s dijagnosticiranim dijabetesom mogu nadzirati šećer u krvi bez uboda u venu. Tvrtka sada cilja na proširenje repertoara – od visokorizičnog HPV-a do spolno prenosivih infekcija – kako bi postala povoljno rješenje za zdravstvene sustave u zemljama s ograničenim resursima.
S druge strane, stručnjaci upozoravaju na izazove. Biološka antropologinja Kate Clancy podržava testiranje za stanja koja izravno zahvaćaju maternicu, no pita se ima li smisla zamjena već postojećih krvnih testova, primjerice za dijabetes, varijantom koja ovisi o menstrualnom ciklusu. Upozorava i na moguću lavinu neprovjerenih „wellness” proizvoda koji bi mogli izazvati nepotrebnu zabrinutost.
Istražuje se čak i regenerativni potencijal matičnih stanica iz menstrualne krvi. Znanstvenici nagađaju da bi se jednog dana mogle koristiti za obnovu oštećenih tkiva ili za razvoj osobnih „miniorgana” – organoida sluznice maternice na kojima bi se testirala učinkovitost lijekova. No za kliničku primjenu bit će potrebna desetljeća dodatnog rada i financiranja.
Unatoč „faktorima gađenja” i kroničnom podfinanciranju ženskog zdravlja, momentum je vidljiv. Svaki skupljeni tampon, čašica ili uložak pomiče granice istraživanja prema jednostavnijoj, bržoj i bezbolnijoj dijagnostici – naročito za više od 10 % žena reproduktivne dobi koje žive s endometriozom.
„Svi radimo prema istom cilju – dijagnosticirati endometriozu bez operacije”, poručuje jedna od vodećih znanstvenica u području. „Samo je pitanje koja će metoda prva probiti barijeru.”