Umjetno-inteligentni razgovorni sustavi – uključujući ChatGPT, Gemini, DeepSeek i Grok – učestalo citiraju ruske državne medije i portale povezane s Kremljom, pokazuje novo izvješće Instituta za strateški dijalog (ISD).
Prema analizi:
- Istraživači su četirima chatbotovima postavili 300 pitanja o ratu u Ukrajini na pet jezika (engleski, španjolski, francuski, njemački i talijanski).
- U 18 % svih odgovora pojavile su se poveznice na izvore pod sankcijama Europske unije – primjerice RT, Sputnik, EADaily, Strategic Culture Foundation ili R-FBI.
- Što je upit bio pristraniji ili „zlonamjerniji”, to je vjerojatnost citiranja proruskih sadržaja rasla: kod takvih pitanja to se dogodilo u četvrtini slučajeva.
- ChatGPT je najčešće posezao za ruskim izvorima; Gemini je, zahvaljujući upozorenjima o vjerodostojnosti, imao najbolje rezultate.
Pablo Maristany de las Casas, voditelj istraživanja, upozorava da „ovo otvara pitanje kako bi chatbotovi trebali postupati s izvorima koji su u EU-u proglašeni sankcioniranima”.
Europska komisija podsjeća da je „na pružateljima usluga blokiranje pristupa sankcioniranim domenama, a na nacionalnim tijelima provedba pratećih mjera”.
S druge strane, rusko veleposlanstvo u Londonu tvrdi kako „represija protiv ruskih medija lišava građane mogućnosti da stvore neovisno mišljenje i potkopava načela slobode izražavanja i pluralizma koje Zapad navodno brani”.
Tvrtke iza chatbotova reagiraju različito. OpenAI-jeva glasnogovornica Kate Waters poručuje da tvrtka poduzima korake „kako bi spriječila širenje lažnih ili zav misleading sadržaja, uključujući onaj povezan s akterima koje podupiru države”. xAI je na upit odgovorio kratko: „Legacy Media Lies”. Google i DeepSeek zasad nemaju komentara.
Neovisni stručnjak Lukasz Olejnik smatra da rezultati „potvrđuju kako Rusija cilja zapadni informacijski ekosustav. Budući da se veliki jezični modeli sve češće koriste za provjeru informacija, napadi na taj sloj infrastrukture logičan su potez”.
ISD upozorava i na rizik tzv. „podatkovnih praznina” – tema u kojima nedostaje pouzdanih, ažuriranih izvora, što otvara prostor dezinformacijama. Kako broj korisnika AI-alata raste (ChatGPT u EU-u prosječno 120,4 milijuna mjesečno), raste i pritisak da regulatori utvrde jasna pravila: koje izvore potpuno isključiti, a koje dodatno kontekstualizirati.
„Nije riječ samo o brisanju, nego o pružanju konteksta”, zaključuje Maristany de las Casas. „Korisnici moraju znati zašto je neki izvor pod sankcijama i u kojem je sukobu interesa.”