Hrvatski sabor ovaj je tjedan otvorio raspravu o prijedlogu kojim bi se učenicima osnovnih i srednjih škola ograničilo ili potpuno zabranilo korištenje pametnih telefona, satova i tableta, osim u jasno definiranim edukativnim i medicinskim slučajevima.
Najavljena izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju, koju je u proceduru uputila nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić, već je dobila potporu više od petine zastupnika. „Mnoge zemlje već su krenule u tom smjeru, a otišle su i korak dalje pa se u Europskom parlamentu govori i o reguliranju korištenja društvenih mreža za mlađe od 13 ili 16 godina, ovisno o zemlji”, poručila je zastupnica.
Posebna savjetnica ministra obrazovanja Ivana Pavić Šimetin najavila je da će se, paralelno sa saborskom raspravom, izmjenama Pravilnika o pedagoškim mjerama u osnovnim školama zabraniti uporaba mobitela i tijekom odmora, dok će se za srednje škole tražiti „neki drugi model”. Dodala je kako je regulaciju primjerenije provesti pravilnikom nego zakonom te najavila brz ulazak pravilnika u proceduru, „za mjesec do dva”.
Ravnatelji škola podržavaju ograničenja, ali uz različite nijanse. Potpredsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Nataša Vibiral smatra da srednje škole trebaju „kontrolirano korištenje”, a ne potpunu zabranu, navodeći praktične razloge poput digitalnih autobusnih karata. Glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonio Jurčev naglašava važnost razvoja digitalne pismenosti i odgovorne uporabe tehnologije: „Na odraslima je da djeci pokažu kako tehnologija može biti alat za stjecanje novih znanja, a ne zamjena za stvarni život.”
Brojna istraživanja podupiru potrebu za novim pravilima. Prema projektu „Alati za moderno doba” na uzorku od 2 000 učenika sedmih i osmih razreda: • radnim danom 40 % učenika provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama, a 11 % pretjerano igra videoigre; • vikendom te brojke rastu na 62,3 % odnosno 30 %.
Istraživanje Instituta za društvena istraživanja pokazuje da 85 % nastavnika podržava određenu zabranu mobitela, a 42 % učenika trećih razreda srednjih škola smatra da digitalne tehnologije negativno utječu na njihovo učenje. Ravnatelj Instituta Boris Jokić poručio je kako je važno da se „u Hrvatskom saboru napokon raspravlja o temama važnim za djecu, mlade i društvo”.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević traži nacionalni dogovor i ističe da djecu treba uključiti u donošenje odluka: „Djeca su sama rekla da vrijeme na društvenim mrežama treba ograničiti, no važno ih je usmjeravati na ispravno ponašanje u digitalnom okruženju.”
Stručnjaci iz ministarstava i akademske zajednice upozoravaju na niz posljedica prekomjerne uporabe mobitela: poremećaje sna, koncentracije, vida, porast tjeskobe i debljine, gubitak interesa za čitanje te nedovoljnu fizičku aktivnost. Podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da 12 % učenika petog, sedmog i prvog razreda srednje škole problematično koristi društvene mreže i osjeća nelagodu kada im mobitel nije pri ruci.
Zakonske izmjene o zabrani mobitela bit će tema središnje saborske rasprave u srijedu, a Vlada paralelno priprema izmjenu pravilnika. Ishod bi trebao donijeti jedinstvena pravila za sve škole i smanjiti kaos u kojem danas svaka ustanova sama određuje što je dopušteno, a što ne.
Osim školskih pitanja, zastupnici će ovoga tjedna raspraviti i tri zakona vezana uz financijski sektor, među njima i novi Zakon o kreditnim institucijama kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi direktiva CRD VI te definiraju strože obveze banaka prema potrošačima.
Završetak aktualne sjednice predviđen je za petak, 31. listopada, nakon čega Sabor stanku Svih svetih koristi kao uvod u novu jesensku sjednicu u kojoj će se, među ostalim, donositi i državni proračun za 2025. godinu.