Kvaliteta zraka u većem je dijelu Hrvatske zadovoljavajuća, no u kontinentalnim gradovima granice za lebdeće čestice redovito se probijaju. Na tribini o kvaliteti zraka u Novinarskom domu ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju Mario Stipetić upozorio je da su „Hrvatska općenito i dalje iznad graničnih vrijednosti za lebdeće čestice”.
Najpogođeniji su Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Kutina i Sisak. Ti su gradovi već izradili akcijske planove s mjerama za smanjenje zagađenja, a glavni se skokovi bilježe zimi zbog kombinacije nepovoljnih meteoroloških uvjeta i emisija iz prometa, toplinarskih sustava te kućnih ložišta.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije najavilo je „snažan paket mjera” za rezanje stakleničkih plinova, što bi trebalo ublažiti i onečišćenje zraka. Kroz sustav trgovanja emisijama Hrvatskoj je od 2020. do 2030. na raspolaganju 1,2 milijarde eura, a dodatnih 1,3 milijarde dolazi iz Modernizacijskog fonda. Još 1,7 milijardi eura planirano je u Socijalnom klimatskom planu za obnovljive izvore, energetsku učinkovitost i smanjenje emisija u prometu i zgradarstvu.
U tijeku su dva javna poziva:
• 38 milijuna eura za kućanstva koja ulažu u dizalice topline, solarne panele i baterije – sufinanciranje je 50 % za mjesečne dohotke iznad 1 341,42 eura, odnosno 70 % za niže prihode.
• 80 milijuna eura za poduzetnike koji moderniziraju toplinarske sustave grijanja i hlađenja.
Vlada računa i na geotermalne izvore: ovogodišnji poziv vrijedan 26 milijuna eura cilja Lipik, Križevce i Bjelovar, dok je u sljedećoj fazi predviđeno još 90 milijuna eura za šest gradova s dokazanim potencijalom.
Stručnjaci ističu da će, uz financijske poticaje, ključni ostati lokalni planovi i promjena navika grijanja kako bi se osjetno smanjile štetne čestice koje svake zime prekoračuju pragove dopuštenog.