Povijest pokazuje da se geografija često pretvara u političko oružje. Srednjovjekovna neretvanska plemenska konfederacija i današnja Islamska Republika Iran, premda ih dijele stoljeća i tehnološki ponori, koriste istu strategiju: ovladavanje pomorskim „točkama gušenja” kako bi prisilile daleko jače sile na ustupke.
Neretvani su od 9. do 11. stoljeća nadzirali Brački i Hvarski kanal, tada ključnu rutu kabotažne plovidbe prema Veneciji. Premda brojčano i materijalno slabiji, brzim plitkotrupnim brodovima – sagenama i kondurama – zasjedali su iz uvala i plićaka, otimali galije, pa i ubili mletačkog dužda Petra Kandijana u bitki kod Makarske 887. godine. Venecija je stoga redovito plaćala godišnji danak, poznat kao mancipij, u zamjenu za „mirnu plovidbu”. Svako odbijanje danka rezultiralo bi novim zapljenama.
Na drugom kraju svijeta, Iran danas kontrolira Hormuški tjesnac – prolaz širok tek 33 kilometra kroz koji prolazi 20 do 30 % svjetske nafte. Umjesto klasičnog poreza, Teheran primjenjuje modernu asimetriju: flote brzih glisera, protubrodski projektili, mine i dronovi stvaraju stalnu prijetnju zapadnim tankerima i ratnim brodovima. Povremene zapljene plovila, poput tankera pod britanskom ili grčkom zastavom, služe kao poluga u pregovorima o sankcijama i zamrznutoj imovini.
Obje sile, svaka u svom vremenu, djeluju s pozicije manjih resursa. Neretvani su bili polupaganski „autsajderi” u tada kršćanskoj Europi, dok Iran šijitsku i revolucionarnu retoriku koristi za konsolidaciju protiv globalnog poretka predvođenog SAD-om. Zajedničko im je uvjerenje da „tko drži obalu, piše pravila plovidbe” – bilo mačem na pergamentu, bilo projektilom na radaru.
Glavna razlika leži u razmjerima. Neretvani su reketirali regionalnu silu radi opstanka, dok Iran, regionalna velesila s ambicijama nuklearnog programa, Hormuz pretvara u diplomatsko oružje globalne kategorije. No logika ostaje ista: uski morski prolaz pretvara se u polugu moći, a svjetske sile, koliko god nadmoćne, prisiljene su pregovarati na terenu koji diktira geografija.