Polaganjem vijenca kod biste Josipa Broza Tita na labinskom kružnom toku te minutom šutnje za sve poginule rudare i borce Narodnooslobodilačke borbe, članovi Društva „J. Broz Tito” Labin obilježili su Dan Društva. Potom su u gradskoj knjižnici održali godišnju skupštinu na kojoj je predsjednik Valter Černjul podnio izvješće o radu i financijama.
– Programom „80 godina slobode 1945. – 2025.” obuhvatili smo 910 članova i građana, čak 50 % više nego prošle godine – istaknuo je Černjul. Izložbu „Tito i Labinština” u Labinu i Fažani pogledalo je još više od 500 posjetitelja, a društvo je tijekom godine organiziralo niz kulturnih i memorijalnih putovanja – od sudjelovanja više od 40 članova na obilježavanju 80. godišnjice pobjede nad fašizmom u zagrebačkom „Lisinskom” do izleta u Kumrovec, Mrkopalj, Bihać i Jajce.
Članstvo je povećano za dvadesetak ljudi te sada broji 192 člana. Prihodi su premašili plan: umjesto predviđenih 7 000 eura, ostvareno je 8 270 eura, dok su rashodi iznosili 7 950 eura. Višak od 323 eura prenosi se u ovu godinu. Černjul je naglasio da su pet jedinica lokalne samouprave s Labinštine zajedno izdvojile tri tisuće eura, „što ispada 1,25 eura po članu mjesečno, pa na svaki dobiveni euro mi dodamo još tri”.
Skupština je jednoglasno usvojila program rada za 2026., koji će se odvijati pod motom „Diplomatska borba za Istru”. Uz tradicionalne nastupe na Titovim danima u Fažani i Danu mladosti u Kumrovcu, planirana su obilježavanja važnih datuma iz istarske i nacionalne NOB-ovske povijesti te tematski posjeti slovenskim muzejima. Predviđeni godišnji proračun iznosi 9 100 eura.
Među gostima su bili predstavnici društava „J. B. Tito” iz Pule, Poreča i Mošćeničke Drage te gradonačelnik Labina Donald Blašković, koji je okupljene pozdravio riječima: „Drugarice i drugovi, cijenjeni članovi i gosti”. Naglasio je da je ponosan što udruga „njeguje antifašizam, solidarnost i međusobno poštovanje”, dodajući kako je „Lik i djelo Josipa Broza Tita simbol borbe protiv fašizma i izgradnje društva jednakih mogućnosti”. Blašković je zaključio da je „danas važnije nego ikada njegovati kulturu dijaloga, toleranciju i zajedništvo” te članovima Društva poručio da su im vrata Grada uvijek otvorena.