U planinskoj državi Kachin na sjeveru Mjanmara pobunjenička vojska Kachin Independence Army (KIA) preuzela je gotovo sve rudnike rijetkih zemnih metala, čineći se novim, neizostavnim akterom u globalnom lancu opskrbe koji vrijedi trilijune dolara.
KIA sada kontrolira eksploataciju disprozija i terbija – elemenata presudnih za proizvodnju električnih vozila, vjetroturbina i sofisticirane vojne opreme. Rudnici rade u teškim, ekološki razornim uvjetima, a sirovina se kamionima šalje preko granice u kineske rafinerije prije nego što završi u proizvodima tvrtki poput Tesle, Volkswagena i Siemensa.
Građanski rat, koji je eskalirao nakon vojnog puča 2021., dao je dodatni zamah KIA-i, naoružanom krilu političke organizacije Kachin Independence Organization (KIO). S tisućama boraca i podrškom većinski protestantske zajednice Kachin, skupina je prerasla iz regionalne pobune u geopolitički faktor: „čak i skromni resursi pod kontrolom politički izoliranih vlasti znače golemu moć”, ocjenjuje Bloomberg.
Kina ostaje ključni proizvođač rijetkih metala, ali s nelagodom promatra jačanje pobunjenika na samoj granici. Nakon što je KIA u listopadu 2024. zauzela grad Pangwu, Peking je privremeno zatvorio prijelaze i obustavio isporuke goriva i hrane. Do travnja 2025. dvije su strane ipak obnovile trgovinu, čime su postale partneri iz nužde – ekonomski povezane, ali bez političkog povjerenja.
Kachin ih ima stotine – U svijetu u kojem Grenland nema nijedan aktivni rudnik, a Ukrajina još traži prve nalazišne dozvole, regija Kachin raspolaže stotinama ležišta rijetkih metala – navodi se u izvješću. To KIA-u stavlja u poziciju da presudno utječe na buduće isporuke materijala koje su zapadne i azijske sile označile „kritičnima za energetsku tranziciju”.
Unatoč novostečenom bogatstvu, vodstvo KIO-a ostaje zatvoreno i bez formalnih diplomatskih kanala. Planovi za dugoročnu monetizaciju resursa nisu objavljeni, no činjenica ostaje: milijuni potrošača diljem svijeta uskoro će koristiti proizvode koji sadrže metal iz ratom opustošene pokrajine.
Istodobno, radnici u Kachinu i dalje kopaju bez zaštitne opreme, a okoliš trpi golemu štetu – tamna pozadina blještavog zelenog prijelaza na koji se globalna ekonomija oslanja.