Krakov, koji je donedavno nosio neslavnu titulu najzagađenijeg poljskog grada, pokazao je da odlučna politika može spasiti ljudske živote.
Grad je još 2013. najavio potpunu zabranu loženja ugljena i drva u kućnim pećima. U isto je vrijeme uveo subvencije za prelazak na plinske instalacije i druge čišće sustave grijanja. Deset godina kasnije, stručna procjena pokazuje da je pad koncentracije čestica čađe spriječio gotovo 6 000 prijevremenih smrti.
Alergolog Marcel Mazur s Jagelonskog sveučilišta pamti dječačke dane kada je, prolazeći određenim četvrtima, morao „zadržati dah zbog gustog, opipljivog dima”. Danas, kaže, u ordinaciji vidi koliko se zdravlje stanovnika popravilo otkako je zrak čišći.
Prema dostupnim podacima, najkritičniji mjeseci bili su zimski, kada su peći na kruto gorivo radile punom snagom. Uvođenjem zabrane 2019., nakon višegodišnjeg prijelaznog razdoblja, prosječne zimske vrijednosti sitnih lebdećih čestica smanjile su se za trećinu.
Lokalne vlasti ističu da je ključna bila kombinacija propisa i financijske pomoći: dosad je zamijenjeno više od 50 000 starih „kopciuch” peći, a građani su dobivali do 100 % troškova za modernizaciju sustava grijanja.
Stručnjaci upozoravaju da se model može primijeniti i u drugim gradovima regije, ali naglašavaju nužnost stroge provedbe i kontinuiranog praćenja kvalitete zraka. Krakovljevo iskustvo, kažu, pokazuje koliko brzo čist zrak može donijeti mjerljive zdravstvene koristi.