Meso ostaje jedna od najrizičnijih namirnica na hrvatskim stolovima, a brojni propusti u inspekcijskim nadzorima dodatno potpiruju zabrinutost potrošača.
Dubrovački epidemiolog Mato Lakić, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, upozorava da „uvijek postoji mogućnost zaraze ili kontaminacije mesa prilikom proizvodnog procesa” te da stopostotna sigurnost ne postoji. Ključnu ulogu u smanjenju rizika ima HACCP sustav, ali i stroga samokontrola proizvođača, trgovaca i ugostitelja – od sljedivosti do higijene proizvodnje.
Država pak nadzor mesa prepušta sanitarnoj, veterinarskoj i poljoprivrednoj inspekciji, no podaci pokazuju velike rupe u sustavu:
• veterinarska inspekcija prošle je godine provela tek oko 50 % od planiranih 12 936 kontrola, angažirana na suzbijanju afričke svinjske kuge i ptičje gripe; • sanitarna inspekcija izdala je 244 prekršajna naloga i 47 optužnih prijedloga, pri čemu je 32 % pregledanih objekata ocijenjeno nesukladnima; • u Hrvatskoj je registrirano 62 400 objekata koji posluju s hranom, pa je nadzor „jedan od prioriteta”, stoji u izvješću, iako praksu koči nedostatak inspektora.
„Nije normalno da nekome dođu jednom u pet ili deset godina, a postupak nadzora je složen i traje”, ističe Lakić.
Najčešće bolesti povezane s mesom – salmoneloza, trihineloza i infekcija bakterijom E. coli – uglavnom se mogu spriječiti pravilnom termičkom obradom. Iz Zavoda napominju i niz praktičnih savjeta:
- meso odmrzavati u hladnjaku, u posudi ili zapakirano, na najdonjoj polici, najdulje 24 sata;
- odmrznuto meso ne smije se ponovno zamrzavati;
- koristiti odvojene noževe i daske za različite namirnice;
- paziti na rokove trajanja i temperaturu skladištenja.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji provodi se tek mali broj ispitivanja svježeg mesa, uglavnom po nalogu inspekcije, što dodatno ilustrira ograničen domet službenih kontrola.
Slučajevi afričke svinjske kuge, bedrenice i vijesti o višegodišnje zamrznutom mesu iz susjedstva ponovno su bacili svjetlo na sigurnost hrane. Dok stručnjaci ponavljaju da je pravilna priprema najbolja zaštita, sustavne kontrole – od klaonice do restorana – i dalje ostaju ključna, a trenutno i najslabija karika.
