Kineske građevinske i energetske tvrtke posljednjih su godina postale nezaobilazan čimbenik na najvećim hrvatskim infrastrukturnim zahvatima – od mostova i cesta do obnovljivih izvora energije i lučke logistike.
Najnoviji ugovor sklopljen je s korporacijom China Road and Bridge Corporation (CRBC), dobro poznatom po izgradnji Pelješkoga mosta. CRBC je izabran za izgradnju vijadukta Ranžirni kolodvor na autocesti A11 Zagreb–Sisak, dijela proširenja Sarajevske ceste, vrijednog 53,8 milijuna eura bez PDV-a (67,3 milijuna s PDV-om). Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave potvrdila je da je njihova ponuda bila najpovoljnija.
Pelješki most ostaje najistaknutiji primjer kineske graditeljske prisutnosti: projekt vrijedan oko 526 milijuna eura financiran je većinom iz europskih fondova, a CRBC ga je dovršio prije roka i bez značajnijih proračunskih odstupanja.
Uz mostove – i brza cesta na istoku CRBC vodi i gradnju gotovo 15 kilometara duge brze ceste Brestovac Požeški – čvorište Godinjak, koja bi do 2029. trebala povezati Požegu s autocestom A3. Vrijednost radova procjenjuje se na 160 milijuna eura bez PDV-a, a projekt uključuje mostove, vijadukte i pripadajuću infrastrukturu.
Voda, sunce i vjetar u kineskim rukama Na Delti u Rijeci kineski konzorcij China Energy Engineering Group Jiangsu Power Design Institute i partnerske tvrtke grade novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) vrijedan 86,6 milijuna eura (69,3 milijuna bez PDV-a).
U Korlatu kraj Benkovca kineski izvođači Shandong Electric Power Construction III (SDEPCI) i Norinco International Cooperation podižu najveću hrvatsku solarnu elektranu. Investicija od 62 milijuna eura, uz potporu EBRD-a i EIB-a, trebala bi proizvoditi oko 165 milijuna kWh zelene energije godišnje, sniziti emisije CO2 za 150 000 tona i opskrbljivati oko 50 000 kućanstava.
Norinco je već upisan i u sektor vjetra: njegova je investicija od približno 230 milijuna eura u vjetroelektranu Senj kapaciteta 56 MW zasad najveći kineski ulaganje u domaćoj energetici nakon Pelješkoga mosta.
Logističke ambicije uz Jadran i Dunav Kineski kapital već kontrolira većinski udio u Luci Zadar, gdje se provodi modernizacija terminala i razvoj logističke zone u sklopu globalne inicijative „Jedan pojas, jedan put”. Interes se nekoć iskazivao i za Luku Rijeka te modernizaciju željeznice, no ti su planovi zasad na ledu.
Pozornost se sada okreće Vukovaru: delegacija provincije Hebei nedavno je obišla grad i razgovarala o stvaranju logističkog huba u Luci Vukovar. Ideja uključuje kontejnersko skladište, pretovar tereta te povezivanje vodenim, cestovnim, željezničkim, a potencijalno i zračnim linijama – skladišni prostor u Zračnoj luci Osijek bio bi logistička karika prema kinesko-europskoj ruti.
Pitanje subvencija i konkurentnosti Dok kineske tvrtke nižu poslove, europski i domaći konkurenti upozoravaju da su njihove ponude često niže zahvaljujući državnim subvencijama, što postavlja pitanja jednakih tržišnih uvjeta i dugoročne ovisnosti. Unatoč kontroverzama, kineski izvođači ostaju atraktivni partneri, osobito ondje gdje dostupni europski fondovi pokrivaju dobar dio troškova.
Sve veći broj ugovora pokazuje ambiciju Kine da se pozicionira kao ključni investitor u hrvatskoj infrastrukturi. Hrvatska se, pak, suočava s izazovom kako iskoristiti kapital i znanje, a pritom zadržati stratešku kontrolu i potaknuti razvoj domaće industrije.