Kazahstan se godinama promatrao prvenstveno kao siguran dobavljač nafte, urana i ostalih kritičnih sirovina. No, deset godina nakon potpisivanja Proširenog sporazuma o partnerstvu i suradnji (EPCA) s Europskom unijom, Astana sve glasnije poručuje da joj nije cilj ostati samo izvoznik resursa, nego i graditelj digitalnih koridora koji će povezati kontinent.
EU i Kazahstan su u najnovijoj zajedničkoj cestovnoj karti za 2025.–26. godinu digitalnu i zelenu tranziciju uvrstili među ključne prioritete. Time je otvoren prostor da se suradnja izvan energetike i prijevoza proširi na podatkovnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost i zajedničke standarde.
Središnji simbol te ambicije je Akashi Data Centre u Astani, prvi podatkovni centar u središnjoj Aziji koji cilja na Tier IV certifikat. Planirano je 4 000 serverskih regala i 43 MW snage – dovoljno za oblak, AI i hiperskale – uz maksimalno 26 minuta nedostupnosti godišnje. Budući da su postojeći kapaciteti u zemlji pri vrhuncu iskorištenosti, projekt ne predstavlja samo tehničko proširenje, nego strateški zaokret prema statusu regionalnog digitalnog čvorišta.
S druge strane, Bruxelles traži otporniju i raznolikiju infrastrukturu u sklopu Digitalnog desetljeća, budućeg Akta o digitalnim mrežama i inicijative Global Gateway. Geografski blizak, politički stabilan i vješt u višesmjernoj diplomaciji, Kazahstan se nameće kao potencijalno sigurni tranzitni koridor za podatke između Europe, srednje Azije i Dalekog istoka.
Kako bi se ambicije pretvorile u konkretne projekte, stručnjaci vide tri paralelna pravca:
- Tehnička potpora EU-a za razvoj okvira usklađenih s GDPR-om, prekograničnih protokola razmjene podataka i snažnijih kibernetičkih režima; to bi smanjilo rizike za europske ulagače u oblak i umjetnu inteligenciju.
- Pilot-projekti, primjerice zajednički „mirror” čvor s javnim EU podacima lociran u Astani, koji bi poslužio kao dokaz sigurnog i transparentnog upravljanja.
- Su-financiranje iz instrumenata kao što su Global Gateway ili Europska investicijska banka, namijenjeno izgradnji podatkovnih centara, optičkih veza i neutralnih razmjeništa oblaka u Kazahstanu.
Uz infrastrukturne projekte, predlažu se i programi „ljudi s ljudima”: uključivanje kazahstanskih start-upova u Horizon Europe, studentske razmjene kroz Erasmus+ te partnerstva sveučilišta koja bi izgradila zajednički bazen talenata.
Ako se planovi ostvare, optička vlakna i podatkovni centri mogli bi zamijeniti cjevovode kao glavni simbol europskog usmjerenja prema istoku. EU bi time osigurala dodatne kapacitete i – možda još važnije – normativni utjecaj u oblikovanju digitalne arhitekture euroazijskog prostora.