ZADAR – Julienne Bušić (77), američko-hrvatska autorica i udovica poznatog disidenta Zvonka Bušića, u Zadru je javnosti predstavila svoje novo djelo „Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada”. Riječ je o knjizi koja na 600 stranica spaja članke, intervjue, izvješća i fotografije prikupljene tijekom pola stoljeća, a fokus stavlja na najistaknutije kritičare jugoslavenskog režima.
Bušić naglašava da je djelo zamišljeno kao dokumentarni arhiv: „Knjiga je sažetak raznih članaka, dokumenata i fotografija koje sam prikupila tijekom 50 godina.” Među ključnim imenima izdvajaju se Franjo Tuđman, Vlado Gotovac, Dražen Budiša, Ivan Zvonimir Čičak, Marko Veselica, Petar Šegedin i Bruno Bušić, no autorica napominje da su uvršteni i manje poznati akteri otpora.
Neobjavljeni intervjui na disketama Posebnu vrijednost nose dva dosad neobjavljena razgovora s Tuđmanom i Gotovcem. Prema riječima Bušić, intervjue je 1980-ih zaplijenila jugoslavenska sigurnosna služba na aerodromu, pa tek sada prvi put izlaze u javnost.
Tajni dokumenti iz Washingtona Pretražujući američke arhive, autorica je naišla na memorandum tadašnjeg diplomata Georgea Kennana. Dokument, tvrdi, otkriva strategiju Washingtona „kako spriječiti, marginalizirati i ušutkati hrvatske disidente” radi očuvanja režima Josipa Broza Tita. „Ova strategija za mene bila je veliko otkriće – toliko duboko razrađen plan bio je prestrašan”, kazala je.
U tom kontekstu spominje i, kako tvrdi, sustavno medijsko „ignoriranje” ubojstva Brune Bušića u Parizu 1978. godine, uspoređujući ga s opsežnim izvještavanjem o likvidaciji bugarskog pisca Georgija Markova u Londonu samo mjesec dana ranije.
Američki mediji i CIA Autorica podsjeća na analizu novinara Carla Bernsteina o vezama dijela američkih uredništava s CIA-om te prijateljstvo dugogodišnjeg glavnog urednika The New York Timesa Cyja Sulzbergera i Tita. „Novinari, urednici, škole, političari – svima je poslan isti narativ”, ocjenjuje Bušić.
Pogled na ratne devedesete Knjiga se dotiče i početka raspada Jugoslavije. Bušić navodi izjavu tadašnjeg američkog državnog tajnika Jamesa Bakera da se Washington protivi secesiji republika, što je, smatra, JNA doživjela kao „zeleno svjetlo” za agresiju na Hrvatsku.
Osobna dimenzija – život poslije kaznionice Govoreći o suprugu Zvonku, koji je iz američkog zatvora izišao 2008., autorica priznaje da još nije spremna u potpunosti otvoriti tu temu. „Kad je došao kući poslije 32 godine, došao je u novi svijet – nije prepoznao vrijednosti koje je poznavao”, rekla je, podsjetivši da je njezin suprug izdržao najdulju zatvorsku kaznu u hrvatskoj povijesti.
„Vidio je da je sve u lošem stanju i da nema mogućnosti to promijeniti… Priča o Zvonku mnogo je složenija”, zaključila je Bušić, ostavljajući otvorena pitanja za neke buduće stranice.
Knjiga je već dostupna u hrvatskim knjižarama, a autorica najavljuje dodatne promocije diljem zemlje.
