Islamska Republika Iran, pod međunarodnim sankcijama gotovo pola stoljeća, pojačala je vojne aktivnosti kojima izravno dovodi u pitanje tradicionalnu američku koncepciju snaga u Perzijskom zaljevu, navodi se u analizi domaćih vojnih stručnjaka.
• Prema službenim iranskim podacima, industrija u Teheranu mjesečno isporuči oko 100 balističkih projektila, dok Sjedinjene Države u istom razdoblju proizvedu tek pet do šest, i to po višestruko većoj cijeni.
• Iranski dronovi procijenjeni su na otprilike 20 tisuća dolara po letjelici. Za njihovo obaranje američke snage najčešće lansiraju presretačke rakete vrijedne nekoliko milijuna dolara, pri čemu, tvrdi se, dio dronova ipak prolazi kroz obranu.
• Stručnjaci ističu da Teheran koristi takozvanu „šestu dimenziju ratovanja”, mreže dronova i raketa koje masovno preplavljuju protivničke sustave. Istodobno, američka doktrina i dalje se uvelike oslanja na nosače zrakoplova – platforme koje su, zbog veličine i troškova, sve ranjivije na rojeve bespilotnih sustava.
• U posljednjim udarima iranske snage ciljale su i američke baze u državama Perzijskog zaljeva. Pritom je, prema istim izvorima, cilj omeđiti izvoz nafte iz regije i time smanjiti priljev takozvanih petrodolara na Wall Street.
• Nakon što je pogođena banka u Teheranu, iransko vodstvo zaprijetilo je da će napadi ubuduće obuhvatiti svaku financijsku instituciju koja posluje sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. Građanima zaljevskih monarhija savjetovano je da se drže najmanje tisuću metara od takvih poslovnica.
ŠIRA EKONOMSKA SLIKA Iran tvrdi da je spreman podnijeti dugotrajan sukob. Sankcije uvedene nakon 1979. dovele su do gotovo potpune zamjene uvoza domaćom proizvodnjom; trgovine su mahom opskrbljene iranskom robom, litra benzina stoji svega 0,36 američkih centi, a ključne prehrambene namirnice subvencionira država. Istodobno, prosječna plaća jedva prelazi 300 eura, što realno poskupljuje život zbog slabe vrijednosti rijala.
Mogući skok cijene nafte na, kako Teheran upozorava, 200 dolara za barel otvorio bi rizik nove globalne inflacije. Vojni incidenti već su bili zabilježeni i iznad Cipra, a Francuska je prema istočnom Mediteranu uputila dio svoje flote, što je izazvalo bojazan za predstojeću turističku sezonu.
DIO POLITIČARA PRIBJEGAO POZIVIMA NA SMIRENJE Pojedini zapadni analitičari polažu nade u povratak Donalda Trumpa na čelo SAD-a, podsjećajući da je, kako kažu, “okončao osam ratova” te bi mogao okončati i aktualni. Povjesničari pak podsjećaju da zračne kampanje rijetko ruše režime same po sebi; Milošević i Sadam Hussein pali su tek nakon političkih ili kopnenih pritisaka.
Za sada ostaje otvoreno pitanje hoće li se Teheran i Washington upustiti u izravniji obračun ili će obje strane kroz složenu mrežu sankcija, cyber-operacija i proxy sukoba nastaviti odmjeravati snage – uz sve veći ulog za svjetsko gospodarstvo.
