Čelnici Sjedinjenih Država, Kanade, Japana, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Francuske održali su hitnu telefonsku konferenciju na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Prema priopćenju koje je uslijedilo, sedam najrazvijenijih gospodarstava svijeta istražit će mogućnost organiziranja naoružane pratnje trgovačkim brodovima kako bi se osigurala slobodna plovidba u Perzijskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu.
Poziv na akciju stiže nakon prvog vala američkih i izraelskih zračnih udara na Iran, u kojem je pogođena i škola za djevojčice. U tom napadu poginulo je 150 učenica. Neslužbene informacije upućuju na to da je meta određena na temelju zastarjelih obavještajnih podataka, što se već označava kao ozbiljan sigurnosni propust.
Mogućnost daljnje eskalacije dodatno pojačava Teheran. Iransko vojno zapovjedništvo upozorilo je da bi cijena nafte mogla skočiti na 200 dolara po barelu ako se pritisak nastavi, što bi ozbiljno pogodilo globalno gospodarstvo. Hormuški tjesnac, ključna točka svjetske opskrbe energentima, prema iranskim najavama postaje ranjiv na potencijalne odmazde.
U središtu zbivanja pozorno se prati i sigurnost hrvatskih državljana. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izvijestio je da se na širem području Bliskog istoka trenutačno nalazi 229 hrvatskih pomoraca te da su, prema posljednjim informacijama, svi na sigurnom.
Vojni analitičari pritom upozoravaju na vlastite kapacitete Hrvatske vojske, a istodobno stižu i apeli za stabilizacijom cijena hrane kako bi se ublažio mogući udar na potrošače ako dođe do novog skoka energenata.
G7 će, kako je najavljeno, u sljedećim danima razmotriti konkretne modele pomorske zaštite te mogućnost koordinacije s regionalnim partnerima. Hoće li to spriječiti novu eskalaciju ili dodatno zakomplicirati već napetu situaciju, ovisit će o sljedećim koracima Washingtona, Tel Aviva i Teherana.
