Europska središnja banka (ECB) i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) objavile su najnovije projekcije inflacije koje otkrivaju dvije paralelne priče: postupno smirivanje cijena u europodručju i istodobno neujednačena kretanja u ostatku kontinenta.
ECB: vraćanje na cilj od 2 % Prema lipanjskim projekcijama ECB-a prosječna inflacija u europodručju trebala bi s ovogodišnjih 2,4 % kliznuti na 2,0 % u 2025., a zatim na 1,6 % godinu poslije. Energetske bi cijene do kraja 2026. ostale u negativnoj zoni, ali fiskalne mjere vezane uz klimatske politike mogle bi ih ponovo pogurnuti naviše u 2027.
OECD: podijeljena slika kontinenta Analiza OECD-a obuhvatila je 30 europskih gospodarstava i pokazala da će se inflacija do kraja 2025. u gotovo polovici tih zemalja ipak ubrzati. Najveći skok očekuje se u Litvi (s 0,9 % na 4,0 %) i Latviji (s 1,4 % na 3,6 %). Razlog su poskupjele namirnice i energenti u Litvi te snažan rast plaća u Latviji potaknut manjkom radne snage.
Sličan trend, ali manjeg intenziteta, predviđa se za Bugarsku (+1,4 postotna boda), Mađarsku (+1,2 bp) te Italiju, Finsku i Irsku (oko +0,8 bp). Mađarska će pritom s očekivanih 4,9 % ostati drugo najinflatornije gospodarstvo Europe, daleko iza Turske koja bi, unatoč padu sa 58,5 % na 31,4 %, i dalje odskakala od svih ostalih.
Velike ekonomije: Francuska najmirnija, Britanija najturbulentnija U klubu pet najvećih europskih gospodarstava Ujedinjeno Kraljevstvo prednjači: 2025. bi mu inflacija mogla dosegnuti 3,1 %, pogurana višom minimalnom plaćom, skupljim komunalijama i većim doprinosima poslodavaca. Na suprotnom je polu Francuska s projekcijom od samo 1,2 %, ponajprije zahvaljujući padu cijena električne energije i skromnoj izloženosti američkim trgovinskim turbulencijama.
U 2026. se razlika zadržava: Francuska bi s 1,66 % i dalje imala najnižu inflaciju među velikima, dok se za Britaniju predviđa 2,28 %. Njemačka bi se kretala oko 2,13 %, Italija 1,88 %, a Španjolska 1,91 %.
Pogled na 2026.: šira slika OECD prognozira da će inflacija 2026. pasti u većini europskih zemalja; rast će zabilježiti tek pet država, među kojima Švedska (+0,7 bp) i Francuska (+0,5 bp). Unatoč tom blago uzlaznom trendu, Francuska ostaje druga najniža na kontinentu, odmah iza Švicarske koja bi trebala imati samo 0,6 %.
Najizraženija smanjenja očekuju se u Estoniji, Hrvatskoj i Litvi (više od ‑1,5 bp), dok bi Turska, iako na ekstremno visokoj razini, mogla spustiti inflaciju za dodatnih 12,9 bp – na i dalje visokih 18,5 %.
Kupovna moć: upozorenje ECB-a ECB podsjeća da bi nova runda američkih carina i moguće protumjere trgovinskih partnera mogle potaknuti rast cijena i dodatno zakočiti izvoz. Raspoloživi dohodak kućanstava u europodručju povećao se realno 2,2 % u 2024., ali se u 2025. očekuje usporavanje na 0,8 %, uz blagi oporavak na 1 % u 2026. To znači manje prostora za potrošnju i štednju – i jasnu poruku da, iako inflacija popušta, građani neće odmah osjetiti poboljšanje životnog standarda.