Financijska imovina hrvatskih kućanstava krajem prvog tromjesečja 2025. iznosila je nešto više od 107 milijardi eura, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB). To je 1,1 % više nego na kraju prethodnog tromjesečja i 9,2 % ili 9 milijardi eura više nego godinu ranije.
Istodobno su se obveze kućanstava povećale na 29 milijardi eura – rast od 2,8 % u tromjesečju i 10,8 % u odnosu na isti lanjski period. Rezultat je netovrijednost sektora kućanstava od 78,7 milijardi eura, pola posto više nego na kraju 2024. i 8,6 % više nego prije godinu dana.
HNB napominje da je time usporen „ubrzani rast koji je započeo u prvom tromjesečju 2023.”. Kućanstva su smanjila ulaganja u državne obveznice, dok su pojačala oročene i štedne depozite te plasman u investicijske fondove. Pritom je rast vrijednosti dionica na Zagrebačkoj burzi najviše doprinio skoku stavke vlasničkih vrijednosnica, iako su depoziti i dalje dominantan oblik štednje.
Šire gledano, financijska imovina cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva krajem ožujka dosegla je 479 milijardi eura, što je 1,5 milijardi eura manje nego na kraju 2024., ali 21,1 milijardu eura više nego prije godinu dana. Financijske obveze gospodarstva porasle su na 506 milijardi eura – plus 2,2 milijarde u tromjesečju i 24,1 milijardu na godišnjoj razini.
U odnosu na bruto domaći proizvod, imovina gospodarstva pala je na 552 % BDP-a (-8,7 postotnih bodova u tromjesečju), dok su obveze iznosile 583 % BDP-a (-4,8 bodova). HNB zaključuje da se nastavlja trend relativnog smanjenja imovine i dugova prema BDP-u jer nominalni BDP raste brže od njihove vrijednosti.
Napomena: sektor kućanstava uključuje i neprofitne organizacije koje služe kućanstvima, poput udruga građana.