Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u najnovijem izdanju publikacije „Fokus tjedna” označila je drvno-prerađivačku industriju strateški važnim, ali nedovoljno iskorištenim dijelom domaćeg gospodarstva.
Prema njihovim podacima, sektor zapošljava više od 30 000 ljudi, od 2020. do 2024. ostvario je preko 16 milijardi eura prihoda i čini oko 11 % ukupnog izvoza prerađivačke industrije. Lani je ostvareno 3,6 milijardi eura prihoda, a oko 40 % proizvodnje otišlo je na strana tržišta. Trgovinski saldo ostaje pozitivan – prosječno 830 milijuna eura godišnje.
Unatoč impresivnim brojkama, ključni pokazatelji ukazuju na ograničenu konkurentnost. Produktivnost rada iznosi tek 44 % nacionalnog prosjeka, odnosno 73 % prosjeka prerađivačke industrije. HUP stoga upozorava da se „problemi niskih plaća i profitabilnosti ne mogu pripisati kratkoročnim poremećajima, nego imaju strukturni karakter”.
Sirovina odlazi sirova Analiza otkriva i golemi neiskorišteni potencijal: u više faze prerade moglo bi se usmjeriti dodatnih 800 000 prostornih metara trupaca. No umjesto toga, najveći dio najkvalitetnije sirovine – osobito hrasta i jele – završava u izvozu kao neprerađeno ili niskoprerađeno drvo. Oko 90 % jelove građe odlazi izvan zemlje svježa, dok se kod bukve rijetko razvijaju isplativi finalni proizvodi.
Investicijski ciklusi proteklih godina fokusirani su na parket zbog lako dostupne sirovine, dok ulaganja u namještaj i dizajnerske proizvode gotovo izostaju. U samom sektoru postoje izražene razlike: proizvodnja papira prednjači po produktivnosti i plaćama, prerada drva nosi gotovo nultu profitabilnost, a proizvodnja namještaja ima najveći potencijal dodane vrijednosti, ali i najviše strukturnih kočnica.
Ključna godina 2028. HUP upozorava da je razdoblje do 2028. presudno jer tada istječe postojeći institucionalni okvir prodaje drvne sirovine. „Neizvjesnost oko pravila koja će vrijediti nakon 2028. izravno povećava investicijski rizik i odgađa odluke o modernizaciji”, navodi se u analizi.
Za održivi rast sektora poslodavci traže: • stabilan i predvidiv institucionalni okvir, • sigurnu opskrbu sirovinom, • snažnije investicijske poticaje, • intenzivniji dijalog države, poduzetnika i sindikata.
Bez jasnih pravila i pomaka prema proizvodima veće dodane vrijednosti, drvno-prerađivačka industrija, zaključuje HUP, neće moći dugoročno zadržati konkurentnost ni radna mjesta.