Ukupan morski ulov hrvatskih ribara prošle je godine iznosio 41 905 tona – čak 24 % manje nego godinu ranije, pokazuje najnovije privremeno izvješće Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Pad je pratio i povlačenje plovila: u floti je ostalo 6 860 brodica i brodova (-465), a među njima tek 237 velikih ribarica, 52 manje nego prethodne godine.
Mala plava riba drži 87 % ukupnog ulova, no i tu brojke strmoglavo padaju. Plivaričari su izvadili 36 365 tona – 12 145 tona inćuna i 20 111 tona srdele – dok su godinu prije ulovili 48 977 tona. Već na početku ove sezone s terena stižu dojave o „polupraznim mrežama”.
Iskrcaj velike plave ribe sveden je na 296 tona (-10 %), iako je plavoperajna tuna blago porasla na 118 tona. Bijele vrste pale su na 2 962 tone (-10 %); oslić se strmoglavio 25 % na 959 tona, dok je podlanica skočila 44 % na 313 tona. Među rijetkim „zelenim” rubrikama su hrskavične ribe – 315 tona, 15 % više nego 2023.
Rakovi i školjke nastavili su silaznu putanju: rakova je bilo 952 tone (-20 %), pri čemu je kozica potonula sa 897 na 648 tona. Ulov školjkaša pao je na 108 tona. Ježinci prednjače u skupini „ostalih organizama” sa 204 od ukupno 248 tona.
Marikultura je, nasuprot tome, rasla 7,6 % na 24 941 tonu. Podlanica je vodeća s 10 350 tona i prosječnom cijenom od 7,20 eura po kilogramu, a lubin (7 922 tone) bilježi blagi pad i nižu prosječnu cijenu od 7,23 eura. Najveći je obrat ipak u tovu tune: proizvodnja je skočila na 4 322 tone, ali je prihod gotovo prepolovljen – na 35,7 milijuna eura – jer je prosječna izvozna cijena srušena s 15,44 na 8,25 eura.
Na kopnu, komercijalni slatkovodni ulov skromnih je 43 tone, premda dvostruko veći nego prethodne godine. Slatkovodna akvakultura, pak, dosegnula je 4 427 tona ( +20 %): šaran vodi sa 2 734 tona, a pastrva, najtraženija slatkovodna riba, skočila je 50 % na 658 tona.
Podaci, objavljeni prije dvadesetak dana, otvaraju nekoliko neugodnih pitanja: može li se daljnje smanjenje ribarske flote usporiti i hoće li se domaće tvornice konzervi, farme tuna i maloprodaja uskoro suočiti s manjkom domaće srdele? Još ozbiljnije, koliko će uzgajivači plavoperajne tune izdržati nagli cjenovni pad na ključnom japanskom tržištu.
Prije više od stoljeća stručnjak Petar Lorini zapitao se: „Zašto ribarstvom idemo na gore u Jadranskom moru?” Statistika za 2023. sugerira da odgovor ni danas nije pronađen – ali da se barem uzgoj, za sada, drži iznad površine.