Hrvatska je u prvom tromjesečju zabilježila prvo povećanje udjela javnog duga u BDP-u nakon godinu dana, no i dalje ostaje ispod prosjeka eurozone, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Prema izvješću, konsolidirani dug opće države na kraju ožujka iznosio je 50,63 milijarde eura, što je 1,35 milijardi više nego na kraju 2023. Udjel duga u BDP-u porastao je s 57,6 na 58,4 posto.
Za usporedbu, prosjek eurozone iznosi 88,0 posto, a razina Europske unije 81,8 posto. Hrvatska se tako, uz Poljsku (57,4 posto), svrstava među članice s dugom znatno ispod europskog prosjeka, dok su Bugarska i Estonija i dalje na dnu ljestvice (23,9 odnosno 24,1 posto BDP-a).
Među državama s najvećim zaduženjem prednjači Grčka, čiji dug premašuje BDP za više od 50 posto, a slijede Italija (+37 postotnih bodova) i Francuska (+10). U 13 zemalja EU-a javni dug premašuje propisani plafon od 60 posto BDP-a.
Kretanje u ostatku Europe • U 16 članica udjel duga u BDP-u porastao je u odnosu na kraj 2023.; najveći skok bilježe Austrija i Slovačka (+3,5 postotnih bodova) te Slovenija (+2,9). • Najveće smanjenje zabilježila je Irska (–3,7), a slijede Latvija i Grčka (–1 svaki). • U godišnjoj usporedbi, najizraženiji rast imaju Poljska (+6,1) i Finska (+5,1), dok Grčka bilježi pad od čak 9,3 postotna boda.
Unatoč blagom kvartalnom porastu, hrvatski udio duga u BDP-u smanjen je za 3,6 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje lani, čime zemlja potvrđuje trend postupnog fiskalnog poboljšanja i održava javne financije znatno ispod europskih prosjeka.