Ruski naftni div Lukoil objavio je da kreće u prodaju cjelokupne imovine izvan matične države nakon što su Sjedinjene Države i Ujedinjena Kraljevina prošlog tjedna uvele nove sankcije toj kompaniji i Rosneftu.
„Obavještavamo da zbog uvođenja restriktivnih mjera protiv kompanije i njezinih podružnica od strane nekih država, Lukoil najavljuje namjeru prodaje svoje međunarodne imovine. Započelo je razmatranje ponuda potencijalnih kupaca”, priopćili su iz moskovskog sjedišta.
Sankcije Washingtona i Londona nalažu državama u kojima se nalazi Lukoilova imovina da je blokiraju, čime je ruska kompanija dovedena u situaciju da više ne može slobodno raspolagati postrojenjima, skladištima i prodajnom mrežom. Kako bi transakcije ipak bile moguće, Lukoil je ishodio licencu Ureda za kontrolu inozemnih sredstava (OFAC) američkog ministarstva financija. „Prodaja imovine provodi se pod OFAC-ovom licencom za likvidaciju. Ako bude potrebno, kompanija planira podnijeti zahtjev za produženje licence kako bi se osiguralo nesmetano poslovanje njezine međunarodne imovine”, dodaje se u priopćenju.
Lukoil izvan Rusije posluje u nizu europskih država – od Njemačke, Poljske i Nizozemske do Bugarske, Srbije i Hrvatske. Na hrvatskom tržištu drži 44 benzinske postaje te je, iza INA-e i Petrola, treći po veličini maloprodajni lanac goriva. U nekim zemljama, primjerice Njemačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, tvrtka posjeduje i rafinerije te skladišta naftnih derivata.
Njemačka je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu uvela prisilnu upravu nad tamošnjom podružnicom Lukoila, što je bio svojevrsni presedan u odnosima Europe i ruskih energetskih tvrtki. Još nije jasno iz kojih će se sve država Lukoil povući, osobito zato što dio njegova portfelja čine zemlje izvan Europske unije poput Srbije i Moldavije.
Unatoč geopolitičkim potresima, ruski je koncern prošle godine ostvario prihod od 102 milijarde američkih dolara, 8,8 posto više nego 2022. Dobit je, međutim, pala za 26,5 posto, na 10,2 milijarde dolara, što dodatno pokazuje koliko sankcije pritiskaju zaradu kompanije.
Prodaja međunarodne imovine trebala bi se odvijati postepeno, a stručnjaci očekuju da će interes pokazati regionalni igrači koji žele ojačati pozicije na tržištima goriva. U kojem će smjeru ići hrvatske Lukoilove crpke – hoće li završiti u rukama domaćih ili stranih kompanija – trenutačno je nepoznato, ali odluka Moskve sigurno će preurediti energetsku kartu Jugoistočne Europe.