Hrvatska je u drugom tromjesečju nastavila smanjivati udjel javnog duga u BDP-u, no istodobno je zabilježila najveći proračunski manjak od 2021. godine, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
• Dug pada brže od eurozone
Konsolidirani dug opće države dosegnuo je krajem lipnja 50,93 milijarde eura. Iako je nominalno porastao za 300 milijuna eura u odnosu na ožujak, zahvaljujući rastu gospodarstva njegov se udjel u BDP-u spustio s 58,3 na 57,5 %. Time je Hrvatska ostala znatno ispod prosjeka europodručja, gdje je dug iznosio 88,2 % BDP-a, te pod razinom cijele Europske unije od 81,9 %.
Najbliža Hrvatskoj bila je Rumunjska (57,3 %), dok su najmanji omjeri zabilježeni u Estoniji (23,2 %) i Luksemburgu (25,1 %). Na suprotnom kraju ljestvice ostale su Grčka (dug veći od BDP-a za nešto više od 50 %) i Italija (preko 37 %).
• Deficit ponovno iznad tri posto
Za razliku od duga, proračunski rezultat pogoršao se: sezonski prilagođeni manjak skočio je na 4,2 % BDP-a. To je za 1,2 postotna boda više nego u prvom tromjesečju i prvi put od proljeća 2021. da je Hrvatska ponovno značajno prešla referentni prag od tri posto. Lani u istom razdoblju deficit je iznosio 3,2 %.
U eurozoni je manjak ostao na 2,7 %, dok je na razini EU-a lagano porastao na 2,9 %. Deficit iznad tri posto bilježilo je devet država članica; najdublji su imali Rumunjska (8,7 %) i Poljska (8,5 %). Najmanji minus zabilježila je Latvija (0,3 %), a čak pet zemalja uspjelo je ostvariti višak, što je najizraženije na Cipru (3,6 % BDP-a).
• Kretanja u ostatku Unije
U promatranom razdoblju omjer duga i BDP-a porastao je u 15 članica, najviše u Finskoj (4,3 postotna boda), dok je najsnažnije pao u Litvi (-1,4 boda). U usporedbi s prošlogodišnjim lipnjem, udjel duga smanjio se u deset država; prednjačila je Grčka (-8,9 bodova), a slijedila Irska (-7,2 boda). Hrvatska i Španjolska bilježe pad od 1,8 bodova.
Unatoč povoljnijem trendu duga, rast rashoda i slabiji prihodi pritisnuli su hrvatske javne financije, što je rezultiralo najvećim kvartalnim deficitom u tri godine. Vlada će stoga, prema ocjenama analitičara, morati pažljivo balansirati između fiskalne discipline i održavanja gospodarskog rasta kako bi zadržala povoljnu dinamiku zaduženosti, a istodobno obuzdala širenje deficita.