Hrvatska sve češće ulazi u bilježnice stranih umirovljenika koji traže mirnu, sigurnu i klimatski ugodnu destinaciju. Prema podacima MUP-a, do 31. svibnja 2025. izdano je 83 252 dozvole za boravak i rad, no statistika ne odvaja stariju populaciju.
Glavni domaći aduti:
• blaga mediteranska klima i visoka razina sigurnosti; • relativno niski troškovi života – 27 do 39 % niži nego u Austriji te nekoliko postotaka niži nego u Portugalu; • zdravstvena infrastruktura iznad prosjeka regije.
Međutim, za razliku od vodećih europskih konkurenata, Hrvatska nema posebnu umirovljeničku vizu ni porezne poticaje. Stranci se zasad mogu naseliti samo uz dokaz o dovoljno sredstava, zdravstvenom osiguranju i smještaju, što ne jamči dugoročnu pravnu sigurnost.
Porezni tretman inozemnih mirovina također nije presudan mamac. U Hrvatskoj se one oporezuju prema općim pravilima, uz 50-postotni odbitak i primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Portugal, primjerice, deset godina gotovo potpuno oslobađa strane mirovine od poreza, Grčka nudi fiksnu stopu od 7 %, dok Španjolska privlači „non-lucrative vizom” i jednostavnim produljenjima boravka.
Global Retirement Report 2025 svrstao je Portugal, Španjolsku i Austriju među pet najpoželjnijih destinacija za umirovljenike zbog kombinacije kvalitete života, poreznih pogodnosti i zdravstvene skrbi. „Portugal predvodi jer D7 viza nudi jednostavne uvjete, stabilan porezni okvir i jasan put prema državljanstvu”, ističe Adalberto Pucca iz Global Citizen Solutionsa.
Da takvi programi donose konkretnu korist, potvrđuju brojke: portugalski „Golden Visa” i D7 zajedno su generirali više od sedam milijardi eura izravnih stranih ulaganja, dok je Španjolska od 2014. do 2023. privukla više od 4,5 milijardi eura kroz slične sheme.
Stručnjaci procjenjuju da će do 2045. udio umirovljenika u EU dosegnuti 30 % stanovništva. Dr. Laura Madrid iz Global Citizen Solutionsa upozorava: „Umirovljenici više ne traže samo mir, već i zemlje koje im nude predvidljiv porezni okvir, kvalitetno zdravstvo i osjećaj pripadnosti. Tko to prvi prepozna, dobiva.”
Uz povoljne cijene nekretnina i već dostupnu infrastrukturu, Hrvatska ima potencijal postati regionalni hit za „srebrnu ekonomiju”. No bez jasnog viznog kanala i konkurentnog poreznog režima, taj potencijal zasad ostaje – neiskorišten.