Hrana u Hrvatskoj dosegnula je, a ponegdje i premašila cijene u najbogatijim državama Europske unije.
• Prema najnovijem istraživanju, osnovne namirnice bile su prošle godine u prosjeku dva posto skuplje nego u Njemačkoj i usporedive s cijenama u Belgiji.
• Hrvatski potrošači plaćaju kruh, žitarice i proizvode od brašna sedam posto više od prosjeka EU-a. Cijene ribe više su za 3,5 posto, a mlijeka, sira i jaja za 11 posto.
• Meso ostaje iznimka – 14 posto jeftinije od europskog prosjeka – kao i voće i povrće, čije su cijene oko osam posto niže. No slatkiši i ostali prerađeni proizvodi skuplji su čak 25 posto.
Visoke cijene ne staju na prehrani. Komunikacijske usluge – internet, telefonija i pošta – izjednačile su se s Austrijom i Finskom. Odjeća je tek pet posto ispod prosjeka EU-a, dok su hoteli i restorani dosegnuli europsku razinu, ostavivši mediteransku konkurenciju daleko jeftinijom: Španjolska je 16 posto, Grčka 14 posto, a Portugal 25 posto ispod prosjeka.
Alkohol je jedina značajnije pristupačnija kategorija, 11 posto ispod europske sredine, dok je javni prijevoz 13 postotnih bodova jeftiniji.
Sve to pada na leđa potrošača čije su plaće dvostruko niže od zapadnoeuropskih. Dvije trećine zaposlenih zarađuje ispod hrvatskog prosjeka, a cijene se očito više kroje po džepu turista nego građana. Ukupna razina cijena u Hrvatskoj prošle je godine iznosila 76 posto prosjeka EU-a; prije samo deset godina bila je na 67 posto. Sve zemlje srednje i istočne Europe – Mađarska, Poljska, Rumunjska i Bugarska – i dalje su jeftinije, dok najviši standardi ostaju u Danskoj, Irskoj i Luksemburgu.
Rezultat je paradoks: Hrvatska je za domaće stanovništvo postala skuplja nego ikada, a ipak nastavlja privlačiti potrošače s dubljim džepom – kako na tržnicama, tako i na tržištu nekretnina.