Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da se stopa nezaposlenosti u eurozoni tijekom srpnja spustila na 6,2 posto, dok je u cijeloj Europskoj uniji skliznula na 5,9 posto. Riječ je o blagom mjesečnom padu od 0,1 postotnog boda u oba slučaja.
Hrvatska nastavlja pozitivni niz i već se četvrti mjesec zaredom drži čvrsto ispod europskog prosjeka. Prema revidiranim izračunima, stopa nezaposlenosti u srpnju je iznosila 4,6 posto – 0,1 bod manje nego u lipnju – što znači da je posao tražilo oko 81 tisuću građana, dva tisuće manje nego mjesec ranije. U odnosu na isti mjesec 2024. broj nezaposlenih smanjen je za devet tisuća.
S približno istim rezultatima nalaze se Mađarska (4,3 %) i Irska (4,9 %), dok su Malta (2,6 %) i Češka (2,8 %) ostale rekorderi s najmanje nezaposlenih u EU-u. Na suprotnom kraju ljestvice i dalje je Španjolska s dvoznamenkastih 10,4 posto, a slijede je Finska (9,5 %) i Švedska (8,7 %).
Među mladima do 25 godina situacija se također blago popravila. U eurozoni je stopa nezaposlenosti pala na 13,9 posto, a u EU-u na 14,4 posto – po 0,4 boda manje nego u lipnju. Ipak, razlike su velike: Estonija prednjači s 27 posto mladih bez posla, Švedska je na 23,8, a Španjolska na 23,5 posto. Njemačka i Malta bilježe najniže jednoznamenkaste stope (6,3 %), dok je Nizozemska na 8,4 posto.
Hrvatska, uz Belgiju, Cipar, Rumunjsku i Sloveniju, objavljuje tromjesečne podatke za mlade. U drugom tromjesečju domaća stopa dosegnula je 16,9 posto, što znači da je bez posla ostalo 20 tisuća mladih – tisuću više nego prema preliminarnoj procjeni krajem srpnja.
Ukupno gledano, u srpnju je posao u EU-u tražilo nešto više od 13 milijuna ljudi, od čega 10,8 milijuna u eurozoni. To je 165 tisuća manje nego mjesec prije na razini Unije i 170 tisuća manje unutar monetarne unije. U odnosu na prošlogodišnji srpanj broj nezaposlenih smanjen je za 105 tisuća u EU-u i 161 tisuću u eurozoni, dok se među mladima bilježi godišnji pad od 189 tisuća, odnosno 155 tisuća.
Smanjenje nezaposlenosti – posebno snažan rezultat u Hrvatskoj – otvara prostor za oprezni optimizam, iako velike razlike među državama članicama i dalje podsjećaju na neujednačen oporavak tržišta rada u Europskoj uniji.