Prosječni očekivani radni vijek u Europskoj uniji dosegnuo je 37,2 godine, pokazuje najnovije izvješće Eurostata za 2024. To je 2,4 godine ili sedam posto više nego 2014., što se poklapa s produljenjem životnog vijeka i postupnim podizanjem zakonske dobi za odlazak u mirovinu.
Najdulje se radi na sjeveru • Island prednjači s 46,3 godine radnog vijeka. • Slijede Nizozemska (43,8) i Švedska (43). • Nordijske države Danska (42,5), Norveška (41,2) i Finska (39,8) također su u samom vrhu.
Zapad Europe uglavnom iznadprosječan Švicarska (42,8), Irska (40,4) i Njemačka (40) prelaze simboličnu granicu od 40 godina, dok Francuska (37,3), Belgija (35) i Luksemburg (35,6) ostaju bliže prosjeku ili ispod njega.
Jug i istok: velika raspršenost Portugal i Malta bilježe oko 39 godina, no Italija se zaustavlja na 32,8, Grčka na 34,8, a Španjolska na 36,5. U istočnoj Europi samo Mađarska (37,4) prati prosjek, dok Rumunjska (32,7) i Bugarska (34,8) znatno zaostaju.
Balkan drži europsko dno Turska (30,2), Sjeverna Makedonija (31,5) i Crna Gora (32,1) imaju najkraći radni vijek na kontinentu. Hrvatska se, s 34,8 godina, nalazi u donjem dijelu ljestvice, rame uz rame s Bugarskom i Grčkom.
Zašto su razlike tako velike? „Ako poslodavci trebaju radnike, to povećava sudjelovanje u radnoj snazi i produžuje trajanje radnog vijeka”, objasnio je profesor Moritz Hess sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Niederrhein. Istaknuo je da mirovinski propisi odlučuju koliko dugo ljudi ostaju aktivni: „Što manje mogućnosti za prijevremeno umirovljenje nudi mirovinski sustav, to je vjerojatnije da će ljudi dulje ostati u radnoj snazi.”
Eurostat dodaje da ključnu ulogu ima i stopa ukupnog sudjelovanja u radu: zemlje s manjim udjelom zaposlenih bilježe kraći radni vijek. Na individualnoj razini, diskriminacija prema starijim radnicima i obiteljski modeli (samci ili dvostruki hranitelji) također mogu ubrzati ili usporiti izlazak s tržišta rada.
Mirovine će rasti i do 70. godine Kako bi održale mirovinske sustave, brojna su gospodarstva već najavila daljnje podizanje dobi za umirovljenje. OECD procjenjuje da će do 2060. prosjek u EU dosegnuti blizu 67 godina, a u nekim državama premašiti i 70.
Za Hrvatsku to znači da će bez snažnijeg rasta zaposlenosti i uklanjanja prepreka za ostanak starijih radnika na tržištu rada jaz prema sjeveru i zapadu kontinenta teško biti premošten.