Planirano uvođenje digitalnog eura, koje bi moglo započeti najranije 2028., neće ugasiti papirnati i kovani euro, poručila je Hrvatska narodna banka. Naprotiv, paralelno s novim digitalnim sredstvom plaćanja Europski parlament sprema uredbu koja dodatno učvršćuje status gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja.
Prema prijedlogu, trgovci i pružatelji usluga i dalje će u pravilu morati prihvatiti gotovinu, dok će članice europodručja morati osigurati dovoljno bankomata, poslovnica i drugih mjesta za podizanje i uplatu novca. Cilj je, navodi HNB, „očuvati gotovinu kao uključivo, sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja”.
Digitalni euro trebao bi nadopuniti postojeće novčanice i kovanice, proširujući raspon mogućnosti plaćanja fizičkim i digitalnim oblikom valute. Građani bi njime plaćali putem kartice, mobilne aplikacije ili drugog tehničkog rješenja, uz opciju online i offline transakcija – korisnu u slučajevima nestanka interneta ili struje.
Središnja banka naglašava da digitalni euro „neće imati funkciju bankarskog depozita”, što znači da na njemu neće biti ni kamata ni negativnih stopa. Također „netočne su izjave” da bi nova valuta mogla ograničiti ulaganja u pojedine dionice ili vrijednosnice.
Privatnost ostaje jedan od ključnih stupova projekta: ESB i nacionalne središnje banke – pa tako i HNB – „neće moći pristupiti osobnim podacima korisnika niti ih pohranjivati”.
Dok traje izrada tehničke infrastrukture i zakonodavnog okvira, Europska središnja banka planira do kraja 2025. odlučiti hoće li projekt prijeći u sljedeću fazu. Očekuje se da će Europski parlament do kraja godine usvojiti uredbe o digitalnom euru te o zaštiti statusa gotovine, čime bi dvostruko lice buduće eurovalute – papirnato i digitalno – bilo službeno potvrđeno.