Više od 880 zaposlenika i vanjskih suradnika Googlea potpisalo je novu internu peticiju kojom od uprave zahtijevaju da objavi i raskine sve eventualne ugovore s američkim Ministarstvom domovinske sigurnosti – posebice s Imigracijskom i carinskom službom (ICE) te Carinom i graničnom zaštitom (CBP).
Potpisnici ističu da su „oštro protiv” svake suradnje s agencijama koje, kako navode, provode nasilje nad migrantima. „We object to the technology we build being used to power state violence around the world”, rekao je jedan Googleov softverski inženjer koji je zbog straha od odmazde želio ostati anoniman. Drugi zaposlenik, predstavljen samo kao Alex, dodao je: „I stand to benefit from other people’s suffering, which I find abhorrent and I refuse to be a quiet participant in that system.”
Predstavnici kompanije odbili su odgovoriti na konkretne zahtjeve iz pisma. Neimenovani glasnogovornik naglasio je tek da se radi o „osnovnim uslugama računalstva i pohrane podataka” dostupnima svakom klijentu.
Pritisak na tehnološke tvrtke raste otkako je administracija Donalda Trumpa pojačala kampanju masovnih deportacija, što je potaknulo prosvjede diljem Sjedinjenih Država. Najdramatičniji sukobi izbili su u Minneapolisu, gdje su federalni agenti u dvije odvojene intervencije usmrtili dvojicu američkih državljana – snimke su se viralno proširile internetom i izazvale oštru osudu javnosti. Nakon toga Bijela kuća i Kongres najavili su da pregovaraju o promjeni taktike ICE-a.
Googleovi zaposlenici i ranije su javno preispitivali etičnost rada za američke sigurnosne agencije. Još 2019. gotovo 1 500 radnika tražilo je da tvrtka prekine suradnju s CBP-om dok se agencija ne odrekne, kako su napisali, kršenja ljudskih prava. Nedavno su djelatnici Googleova odjela za umjetnu inteligenciju zatražili pojašnjenja o mjerama koje će spriječiti eventualne racije ICE-a u njihovim uredima – odgovor zasad nisu dobili.
I najnovija inicijativa nastala je uz podršku neformalne grupe No Tech for Apartheid, koju čine zaposlenici Googlea i Amazona protiv „militarizacije tehnologije”. U pismu traže:
• da uprava javno pozove američku vladu na hitne promjene imigracijske politike; • internu raspravu o načelima prema kojima Google odlučuje hoće li svoje usluge prodavati državnim tijelima; • dodatne mjere zaštite radnika, podsjećajući da su imigracijski agenti nedavno provodili akciju u blizini gradilišta jednog podatkovnog centra Mete.
Iako se iznos ugovora ne navodi, znatan dio budžeta Ministarstva domovinske sigurnosti odlazi na softver i tehnološku opremu različitih dobavljača. Dio zaposlenika tih tvrtki – od Googlea preko Amazona do Palantira – sve glasnije upozorava da bi njihova rješenja mogla biti korištena za nadzor ili nasilne intervencije nad migrantima.
Kako pritisak iznutra raste, potpisnici poručuju da neće odustati dok kompanija jasno ne objavi sve poveznice s imigracijskim agencijama i ne usvoji transparentna etička pravila za buduće ugovore.
