Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda nastavile su kliziti i u siječnju 2026., pokazuje najnoviji indeks Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Indeks je u prvom mjesecu godine u prosjeku iznosio 123,9 bodova, što je 0,4 % manje nego u prosincu i najniža vrijednost od rujna 2024. Na godišnjoj razini zabilježen je pad od 0,6 %.
Glavni pokretač pojeftinjenja bila je mliječna kategorija: mlijeko, sir i maslac u prosjeku su pojeftinili čak 5 % u odnosu na kraj 2025. Cijene šećera pale su za 1 %, potaknute očekivanjem jače ponude nakon oporavka proizvodnje u Indiji te povoljne vremenske prognoze za Tajland i Brazil.
Meso je u prosjeku bilo 0,4 % jeftinije – svinjetina je pojeftinila, dok je meso peradi blago poskupjelo. Suprotni trend zabilježen je kod biljnih ulja, koja su skočila 2,1 %, te žitarica, čiji je prosjek ojačao 0,2 %. Ključni razlog rasta žitarica bio je skok cijene riže od 1,8 %, koji je nadmašio blago snižene cijene pšenice i kukuruza.
Rekordna proizvodnja žitarica
U odvojenom izvješću FAO procjenjuje da je u 2025. godini proizvedeno 3,023 milijarde tona žitarica – povijesni maksimum za pšenicu, krupne žitarice i rižu zajedno. Prognoza pšenice dodatno je podignuta zahvaljujući neočekivano dobrim prinosima u Argentini, Kanadi i Europskoj uniji.
Za 2026. godinu očekuje se da će Indija zasaditi najveću površinu pšenice otkako se vode zapisi, potaknuta visokim domaćim cijenama i povoljnim vremenskim uvjetima. Istodobno, u Sjedinjenim Državama površine pod pšenicom mogle bi se smanjiti zbog nižih cijena i suše.
FAO predviđa i rast svjetske potrošnje žitarica: u sezoni 2025./2026. trebala bi dosegnuti 2,938 milijardi tona, što predstavlja povećanje od 2,2 % u odnosu na prethodnu sezonu.
Iako je indeks na najnižoj razini u više od godinu dana, rast cijena ulja i riže podsjeća da tržišta ostaju osjetljiva na vremenske prilike i geopolitičke napetosti. Analitičari stoga upozoravaju da bi se trendovi mogli brzo promijeniti ako dođe do poremećaja u opskrbi pojedinim robama.