Industrijska proizvodnja u eurozoni i cijeloj Europskoj uniji oštro je usporila u kolovozu, pokazali su danas preliminarni podaci Eurostata, dok je Hrvatska zabilježila tek simboličan rast.
Prema sezonski prilagođenim brojkama, proizvodnja je u zemljama koje koriste euro pala za 1,2 % u odnosu na srpanj, a u cijeloj Uniji za 1,0 %. Time je prekinut kratkotrajni srpanjski oporavak, kada je industrija blago porasla (0,5 % u eurozoni i 0,4 % u EU-u).
Glavni udarac došao je iz segmenta kapitalnih dobara – strojeva, opreme i vozila – čija je proizvodnja u eurozoni pala za 2,2 %, a u EU-u za 1,6 %. Trajna potrošačka dobra, poput elektronike i namještaja, također su zabilježila pad (-1,6 % u eurozoni; ‑1,1 % u EU-u). Energetski sektor ublažio je ukupni minus zahvaljujući manjem padu nego mjesec prije (-0,6 % i ‑0,7 %).
Hrvatska se u kolovozu izdvojila s rastom industrijske proizvodnje od 0,1 %. Iako je riječ o skromnom pomaku, on dolazi nakon srpanjskog skoka od revidiranih 1,4 %, čime domaća industrija i dalje drži pozitivan trend. Najbliže hrvatskom rezultatu bile su Cipar i Slovačka, koje su stagnirale, dok je Njemačka zabilježila najveći mjesečni pad od čak 5,2 %.
Na godišnjoj razini europska je industrija ukupno porasla za 1,1 %, upola slabije nego u srpnju. Hrvatska je u odnosu na kolovoz prošle godine ostvarila solidnih 3,0 %, što je svrstava među uspješnije članice; bolja je tek nekolicina, predvođena Irskom koja je skočila 28,6 % te Luksemburgom i Švedskom s rastom od 9,5 % odnosno 8,3 %.
Najveći godišnji minus bilježi Bugarska (-8,6 %), a slijede Slovačka (-6,3 %) i Danska (-5,0 %).
Za hrvatsku Vladu, koja nastoji očuvati gospodarski rast unatoč usporavanju u ključnim vanjskim tržištima, podatak o nastavku industrijskog rasta mogao bi poslužiti kao argument da se domaće mjere potpore industriji isplate. Ipak, činjenica da se europska industrija hladi signal je da bi sljedeći mjeseci mogli biti zahtjevniji nego što brojke iz kolovoza na prvi pogled sugeriraju.