Oko pedeset arhitekata, povjesničara, urbanista i drugih stručnjaka za vojnu i fortifikacijsku baštinu okupilo se u Nacionalnom parku Brijuni na dvodnevnoj konferenciji „Fortifikacijska arhitektura za kulturu mira”. Skup, koji organizira Sveučilište Jurja Dobrile u Puli u suradnji s projektom FORTIC, ima za cilj pronaći održive modele oživljavanja brojnih pulskih utvrda iz 19. i 20. stoljeća.
„Izuzetno mi je drago da smo uspjeli okupiti svjetske i europske stručnjake za bivšu vojnu i fortifikacijsku baštinu”, naglasila je izv. prof. dr. sc. Nataša Urošević, voditeljica konferencije. Tijekom devet panela izloženo je 40 radova, a plenarna izlaganja održali su eksperti iz Francuske, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva.
Sudionici su predstavili primjere uspješne prenamjene utvrda – od pariških bastiona i obalnih fortifikacija na Sardiniji do topničkih kompleksa u Britaniji te projekata u Krakowu, Portsmouthu i nizozemskom Naardenu. Raspravljalo se o tome kako nekadašnji vojni kompleksi mogu podići kvalitetu života, uključiti lokalnu zajednicu i potaknuti gospodarski razvoj.
Domaćini su istaknuli rijetke, ali uspješne primjere u Puli, poput Aquariuma u Fortu Verudella, dok je terenski obilazak obuhvatio Brioni Minor na Malom Brionu, danas ljetnu kazališnu i koncertnu pozornicu.
„Pulsko Sveučilište umreženo je s 200 gradova s fortifikacijama”, podsjetila je Urošević, dodajući da se iskustva tih gradova – od Verone, Linza i Beča do Olomouca i Przemysla – nastoje prilagoditi istarskim specifičnostima.
Zaključak konferencije je jasan: Pula ne mora iznova izmišljati rješenja, već kroz međunarodnu suradnju i primjenu provjerenih modela može svojim utvrdama udahnuti novi, civilni život.