Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je tijekom 2025. godine policiji prijavljeno 2509 kaznenih djela krađe počinjenih u hrvatskim supermarketima.
Brojke odražavaju postupan, ali uporan rast:
- 2022.: 1844 prijavljene krađe
- 2023.: 2049 prijavljenih slučajeva, kada je inflacija dosegnula vrhunac
- 2024.: 2397 prijava
- 2025.: 2509 prijava
Iako MUP ne razvrstava statistiku po vrsti ukradenih artikala, sugovornici iz maloprodajnog sektora ističu da su najčešće mete svakodnevni prehrambeni proizvodi čije su cijene posljednjih godina najviše porasle. Financijski pritisak zbog stalnog poskupljenja, navode analitičari, izravno utječe na povećanje rizika od krađa, trend koji se bilježi diljem Europske unije.
Trgovci, osobito veći lanci, reagiraju jačanjem video-nadzora i češćim angažmanom zaštitara, dok potrošačke udruge upozoravaju da represivne mjere ne rješavaju uzrok problema te pozivaju na ublažavanje inflacijskog udara na najranjivije kućanstva.
Iako se u medijskim izvještajima spominju i bizarniji primjeri krađa – od luksuzne kozmetike do egzotičnog voća – njihova je učestalost mnogo manja od krađa osnovnih namirnica. Insajderi iz sektora kažu kako je posljednjih mjeseci uočen i novi obrazac: kupci sve češće pokušavaju sakriti skuplju robu unutar pakiranja jeftinijih proizvoda, što dodatno otežava otkrivanje počinitelja.
Za kazneno djelo krađe prema članku 228. Kaznenog zakona počinitelju prijeti do pet godina zatvora, no u praksi se blaže presude, uključujući uvjetne kazne ili rad za opće dobro, češće izriču prvoprestupnicima i za manje iznose štete.
Sigurnosni stručnjaci zaključuju da će krađe vjerojatno nastaviti rasti dok se inflacija i pritisak na standard građana ne ublaže, a trgovci pokušavaju pronaći ravnotežu između zaštite robe i očuvanja pozitivnog odnosa s potrošačima.