Broj osnovnoškolaca koji zbog nasilnog ponašanja bivaju premješteni u drugu školu u posljednjih je deset godina porastao gotovo četiri puta, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja. Premještaj – najstroža pedagoška mjera prije isključenja iz redovitog sustava – sve se češće koristi iako mnogi stručnjaci upozoravaju da dugoročno ne rješava uzrok problema.
„Tu mjeru treba preispitati…“, poručuju iz resora, navodeći da izoliranje djece bez sustavne stručne podrške samo premješta, ali ne liječi nasilje.
Sve mučniji incidenti
Prakse iz učionica potvrđuju zašto su škole posegnule za najoštrijim potezom. Djeca mlađa od deset godina udaraju vršnjake, vrijeđaju i seksualno aludiraju, a nerijetko prijete plastičnim pištoljima ili čak nožem. Zbunjeni roditelji ostalih učenika zbog takvog okruženja odjavljuju djecu i traže upis u druge škole. U nekim se razredima nastava bojkotira dok se problemi ne riješe, a škole istodobno alarmiraju policiju i centre za socijalnu skrb.
U najtežim slučajevima aktivira se Protokol o postupanju u kriznim situacijama: dolaze stručni timovi za psihološku pomoć, a roditelji najčešće pišu pravobraniteljici za djecu.
Nemoć sustava
Sve učestaliji incidenti otkrivaju pukotine u sustavu podrške – od nedostatka školskih psihologa do ograničenih kapaciteta centara za socijalnu skrb. Nastavnici priznaju da nemaju dovoljno alata za suočavanje s agresivnim učenicima, dok stručnjaci ističu potrebu za cjelovitom reformom preventivnih programa.
Dok nova strategija tek treba odgovoriti na pitanje kako zaštititi žrtve i pružiti pomoć počiniteljima, škole su prisiljene birati između nastavka zajedničke nastave u ozračju straha ili slanja nasilnih učenika u novu sredinu, što se, sudeći po statistici, pretvara u pravilo, a ne iznimku.